Piše: Dražen Prša/Net.hr
Vojna moć i dalje oblikuje svijet: Global Firepower Index 2025 otkriva poredak svjetskih i regionalnih sila
Dok svijet svakodnevno sve više govori o umjetnoj inteligenciji, digitalnoj diplomaciji i transformaciji globalnih tržišta, jedna stara i tvrdoglava konstanta nastavlja oblikovati međunarodne odnose – vojna moć. Tenkovi, podmornice i vojne vježbe možda se u medijima spominju tek kao pozadinski zvuk velikih političkih drama, no stvarnost pokazuje drukčiju sliku: oružane snage i dalje ostaju ključni instrument državne moći i jamac nacionalne sigurnosti.
Što određuje vojnu silu?
Odgovor na to pitanje pokušava dati Global Firepower Index za 2025. godinu – najpoznatiji globalni pokazatelj konvencionalne vojne moći država. Na temelju više od 60 faktora – od broja aktivnih i rezervnih vojnika, broja zrakoplova, tenkova i brodova, do tehnološke sofisticiranosti, industrijskog kapaciteta, logistike, pa čak i geografske pozicije – indeks donosi sveobuhvatan rang najmoćnijih vojski svijeta.
Za razliku od pojednostavljenih usporedbi temeljenih isključivo na brojnosti vojske ili veličini arsenala, ovaj indeks stavlja naglasak i na suvremene aspekte ratovanja, uključujući razvoj bespilotnih letjelica, sajber sposobnosti i digitalne zapovjedne sustave. Nuklearni arsenal namjerno je isključen iz procjene kako bi se omogućila usporedba među državama koje ne posjeduju strateško oružje.
Top 10 vojnih sila: SAD neprikosnoven, ali konkurencija raste
Na samome vrhu liste nalazi se već tradicionalno – Sjedinjene Američke Države. Sa vojnim proračunom koji za 2025. iznosi gotovo 900 milijardi dolara, SAD ne samo da ima najnapredniju tehnologiju i globalnu mrežu baza, nego i sposobnost vođenja više ratova istovremeno.
Rusija i Kina ostaju čvrsto na drugom i trećem mjestu, unatoč manjem budžetu. Rusija svoju vojnu moć demonstrira prvenstveno kroz sukob u Ukrajini, dok Kina agresivno nastupa u Indo-Pacifičkom području, posebice u vezi s Tajvanom.
Indija, četvrta na ljestvici, koristi svoju demografsku i stratešku snagu, ubrzano modernizirajući vojsku i razvijajući obrambenu industriju, istodobno održavajući bliske veze i s Washingtonom i s Moskvom.
Prvu desetoricu zaokružuju Južna Koreja, Velika Britanija, Francuska, Japan, Turska i Italija – sve države s jakom industrijskom osnovom, razvijenim vojnim doktrinama i značajnim strateškim utjecajem.
Regionalni usponi i padovi: Brazil, Ukrajina, Izrael u fokusu
Brazil je ove godine doživio iznenađujući skok, profilirajući se kao najjača vojna sila Latinske Amerike. Velika ulaganja u mornaricu i domaću proizvodnju oružja učinila su ga važnim faktorom na kontinentu.
Unatoč ogromnim gubicima, Ukrajina se ističe kao zemlja s jednom od najiskusnijih vojski Europe. Zahvaljujući zapadnoj pomoći, reorganizaciji i ratnom iskustvu, pokazuje sposobnost prilagodbe i otpornosti.
Izrael, iako teritorijalno mali i brojčano slabiji, i dalje je u vrhu zbog tehnološke nadmoći, preciznih obavještajnih kapaciteta i sofisticirane vojne industrije.
Turska i Poljska: Sile u usponu
Turska predvodi novu generaciju vojnih sila u usponu. Kroz razvoj vlastite vojne industrije – posebice bespilotnih letjelica poput Bayraktara – postaje sve neovisnija i ambicioznija u vanjskoj politici.
Poljska je, potaknuta ratom u Ukrajini, krenula u najambiciozniju modernizaciju vojske u svojoj povijesti. Nabava američkih tenkova Abrams, HIMARS sustava i korejskih haubica označava Poljsku kao novo središte NATO-ovih kopnenih snaga u srednjoj Europi.
Italija iznenađuje, Njemačka zaostaje
Talijanska vojska našla se među deset najjačih na svijetu – zahvaljujući snažnoj mornarici, zrakoplovstvu i važnoj geopolitičkoj poziciji. Nasuprot tome, Njemačka, iako gospodarska velesila, još uvijek zaostaje u vojnom smislu. Iako najavljuje velika ulaganja, reformski proces Bundeswehra je spor, a konkretni učinci još nisu vidljivi.
Pozicija Hrvatske i susjeda: među izazovima i potencijalima
Hrvatska se u Global Firepower Indexu za 2025. godinu nalazi na 74. mjestu, što je blagi pad u odnosu na prošlu godinu. Iako je nabavom borbenih aviona Rafale napravljen važan iskorak, sveukupni logistički i kadrovski kapaciteti još ne prate tempo modernizacije.
Usporedbe radi, Srbija je pozicionirana na 63. mjestu, ponajviše zahvaljujući kontinuiranim ulaganjima u zrakoplovstvo, artiljeriju i suradnji s Rusijom i Kinom. Mađarska se ističe na 55. mjestu zahvaljujući velikim nabavama zapadne opreme, dok Austrija, iako vojno neutralna, s 68. pozicijom pokazuje stabilnost i modernizacijski kontinuitet. Slovenija je na 96. mjestu, a Bosna i Hercegovina na 132., što odražava fragmentiranost i kroničnu podfinanciranost njezinih oružanih snaga.
Zaključak: Vojna moć – više od oružja
Global Firepower Index ne predviđa tko će pobijediti u ratu, ali otkriva strateške sposobnosti država – njihovu sposobnost da odgovore na prijetnje, projiciraju moć i zaštite svoje interese. U svijetu u kojem se geopolitičke napetosti sve više premještaju iz diplomatskih salona na stvarne bojišnice – od Crnog mora do Tajvana – vojna snaga ostaje ključan alat međunarodne politike. A sve pokazuje da će taj trend u godinama koje dolaze – samo jačati.