Hrvatska se ozbiljno suočava s posljedicama dugogodišnjih negativnih demografskih kretanja. Između dva popisa stanovništva zemlja je ostala bez čak 400.000 ljudi, upozorio je državni tajnik u Ministarstvu demografije i useljeništva Mladen Barać, istaknuvši kako je pitanje povratka iseljenih Hrvata jedan od ključnih odgovora na taj problem.
U razgovoru za HTV Barać je naglasio važnost jačeg povezivanja s iseljeništvom te poručio da se posljednjih godina sve jasnije vidi pozitivan pomak. Prema procjenama, izvan Hrvatske danas živi oko 3,2 milijuna Hrvata i njihovih potomaka, a približno milijun njih ima hrvatsko državljanstvo.
Najveće hrvatske zajednice nalaze se u Sjevernoj Americi, gdje živi oko 1,5 milijuna ljudi hrvatskog podrijetla, dok ih je u Južnoj Americi više od 600.000. U Australiji živi oko 250.000 Hrvata, na Novom Zelandu oko 100.000, a u Njemačkoj približno 500.000, uz značajan broj i u Austriji te drugim europskim državama.
Kada je riječ o povratku, Barać ističe da je riječ o jasnom i mjerljivom trendu. Oko 30.000 Hrvata vratilo se iz zemalja europskog gospodarskog prostora, a prošla godina bila je rekordna s čak 13.000 povratnika.
Pozitivne pomake potvrđuju i podaci Ministarstva unutarnjih poslova. Do kraja listopada ove godine hrvatsko državljanstvo steklo je gotovo 7000 osoba, što dodatno upućuje na rastući interes za povratak i trajno vezivanje uz Hrvatsku.
Cijeli razgovor s državnim tajnikom koji je vođen u studiju HTV-a možete pogledati OVDJE.