I ovog 9. svibnja na Savskom nasipu održavaju se Trnjanski kresovi, manifestacija kojom se obilježava Dan pobjede nad fašizmom i obljetnica oslobođenja Zagreba.
Organizatori najavljuju radionice, izložbe, političke poruke i glazbeni program, dok će slavlje, kako su najavili BBB i Torcida, dodatno “uveličati” svojim dolaskom. Bit će zanimljivo vidjeti kakva će se glazba slušati i kakve će poruke dominirati među okupljenima.
Koji se danas antifašizam zapravo slavi?
No, mnogi se s pravom pitaju – o kakvom se danas zapravo antifašizmu govori? Je li riječ o iskrenom podsjećanju na borbu protiv totalitarizma ili još jednom pokušaju romantiziranja bivše države, partizanskog pokreta i ideologija koje su iza sebe ostavile duboke podjele, progone i desetljeća jednoumlja?
Jer, dok moderna Hrvatska počiva na temeljima Domovinskog rata i žrtvi hrvatskih branitelja, ovakve manifestacije kod dijela građana ostavljaju dojam pokušaja vraćanja starih jugoslavenskih narativa u javni prostor. Umjesto okretanja budućnosti, ponovno se bude aveti prošlosti i otvaraju ideološke teme koje hrvatsko društvo desetljećima dijele.
Partizanski simboli i stare ideologije ponovno u fokusu
Organizatori kroz svoje poruke govore o fašizaciji društva, nacionalizmu i revizionizmu, dok istodobno promoviraju simboliku i retoriku koja kod mnogih izaziva podsjećanje na neka druga vremena – vremena političkih progona, cenzure i sustava u kojem nije bilo mjesta za drukčije mišljenje.
U njihovim nastupima ponovno se zazivaju partizanski simboli, govori o “otporu”, “solidarnosti” i “antifašističkoj borbi”, uz otvorene političke poruke protiv današnje Hrvatske i njezinih vrijednosti.
Posebno je sporna najavljena izložba partizanskih plakata, koja će se održati u sklopu programa. Dok jedni to nazivaju očuvanjem povijesti, drugi smatraju da je riječ o još jednom pokušaju romantiziranja režima i ideologija koje su iza sebe ostavile brojne žrtve i duboke podjele u hrvatskom društvu.
Provokacija za branitelje i obitelji poginulih
Posebno je osjetljivo što se pod krinkom antifašizma često pokušava relativizirati ili omalovažiti ono što je hrvatski narod izborio devedesetih godina. Za mnoge branitelje i obitelji poginulih, ovakva okupljanja predstavljaju nepotrebno provociranje i vraćanje podjela koje su građani odavno željeli ostaviti iza sebe.
Dok Europa danas govori o gospodarskom razvoju, sigurnosti i budućnosti, Hrvatska se ponovno vraća pričama o partizanima, Jugoslaviji i ideološkim sukobima prošlog stoljeća.
Do kada će Hrvatsku proganjati aveti prošlosti?
I zato se nameće pitanje: do kada će se u Hrvatskoj buditi duhovi prošlosti umjesto da se gradi društvo okrenuto budućnosti i vrijednostima na kojima je stvorena moderna hrvatska država?
Nacionalnoplus