Umirovljenici će moći raditi puno radno vrijeme od početka 2026. godine, uz isplatu 50 posto mirovine, predviđa novi Zakon o mirovinskom osiguranju koji je usvojen u Saboru. Mjera ima potencijal uključiti tisuće radno sposobnih umirovljenika i donijeti značajne učinke na tržište rada i mirovinski sustav.
Prema izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju koje je Hrvatski sabor izglasao u petak, umirovljenicima će se omogućiti rad u punom radnom vremenu uz zadržavanje polovice njihove mirovine. Ova odredba stupit će na snagu 1. siječnja 2026., zbog potrebne prilagodbe sustava Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO).
Trenutačno u Hrvatskoj ima 1.230.184 korisnika mirovina, a do kraja svibnja 2025. čak 36.106 njih koristi mogućnost rada do polovice radnog vremena uz zadržavanje pune mirovine. Lani ih je bilo 31.028, a trend rasta interesa i dalje traje.
Najviše zaposlenih umirovljenika bilježi se u sektoru trgovine na veliko i malo te popravka motornih vozila, s ukupno 6022 radnika. Slijede prerađivačka industrija, građevinarstvo, tehničke djelatnosti, prijevoz i skladištenje te ugostiteljstvo i zdravstvo. U sektoru pripreme hrane i smještaja zaposleno je 2605 osoba, a u zdravstvu i socijalnoj skrbi 2172.
Geografski gledano, najviše umirovljenika zaposleno je u Zagrebu (10.171), zatim u Splitsko-dalmatinskoj (4005), Primorsko-goranskoj, Istarskoj i Zagrebačkoj županiji. Od ukupnog broja zaposlenih, 23.349 su muškarci, a 12.757 žene.
HZMO predviđa da će u 2026. oko 8811 umirovljenika koristiti mogućnost rada duljeg od pola radnog vremena uz isplatu 50 posto mirovine. Ministarstvo rada i socijalne politike procjenjuje da će broj umirovljenika koji rade uz mirovinu do 2028. narasti na preko 53.000.
Očekuje se i da će do 2028. gotovo 6000 starijih osoba nastaviti obavljati obrtničke djelatnosti nakon 65. godine života, uz isplatu polovice mirovine.
Uz mogućnost rada u punom radnom vremenu, od 1. siječnja 2026. na snagu stupaju i druge mjere: povećanje invalidskih mirovina za 10 posto, ukidanje penalizacije za korisnike prijevremene mirovine koji navrše 70 godina te omogućavanje rada korisnicima invalidske mirovine s potpunim gubitkom radne sposobnosti do 3,5 sata dnevno.
Procijenjeni financijski učinci svih mjera dosežu gotovo dvije milijarde eura do kraja mandata aktualne Vlade, što ukazuje na širinu reforme i njezin utjecaj na tržište rada i mirovinski sustav u cjelini, prenopsi Hina.