Naizgled neobična situacija posljednjih mjeseci privlači pozornost: Srbija Hrvatsku službeno ne smatra dovoljno sigurnom da bi je svrstala među zemlje u koje se može putovati bez posebnih upozorenja, dok istodobno tisuće njezinih građana svakodnevno dolaze upravo u Hrvatsku – na odmor, posao i sezonski rad.
Početkom ožujka srbijansko Ministarstvo vanjskih poslova Hrvatsku je smjestilo u narančastu kategoriju svojih sigurnosnih preporuka. Građanima Srbije tada je poručeno da u Hrvatsku ne putuju, osim ako je riječ o krajnjoj potrebi.
Hrvatska se tako našla u prilično neobičnom društvu. Na istoj razini upozorenja bile su i zemlje poput Haitija, Mjanmara, Nigerije i Venezuele, dok su među najrizičnijima bile države pogođene ratnim sukobima.
No nekoliko mjeseci kasnije Beograd je ipak promijenio procjenu.
Od „ne putujte“ do „budite oprezni“
Hrvatska je u međuvremenu premještena u žutu kategoriju. Drugim riječima, preporuka je ublažena pa se građanima Srbije sada savjetuje putovanje uz dodatne mjere opreza.
Ipak, ostao je zanimljiv detalj – Hrvatska je i dalje jedina članica Europske unije koju srbijansko ministarstvo ne smatra potpuno sigurnom za svoje građane.
Istodobno, stvarnost na terenu pokazuje sasvim drukčiju sliku.
Jer dok službene preporuke upozoravaju na oprez, hrvatske granice prelaze deseci tisuća građana Srbije.
Hrvatska im je dovoljno dobra za godišnji odmor
Prema podacima Hrvatske turističke zajednice, u prvih šest mjeseci ove godine Hrvatsku je posjetilo 123.328 turista iz Srbije, koji su ostvarili približno 578 tisuća noćenja.
Time su se gosti iz Srbije našli među najbrojnijim stranim turistima u Hrvatskoj.
No turizam je samo jedan dio priče.
Hrvatska je za dio građana Srbije posljednjih godina postala i vrlo traženo tržište rada, osobito tijekom turističke sezone.
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, u lipnju je u Hrvatskoj s dozvolama za privremeni boravak i rad bilo 15.863 državljana Srbije.
Kada se zbroje turisti i oni koji su u Hrvatsku stigli zbog rada, broj građana Srbije koji su u prvoj polovici godine boravili u Hrvatskoj penje se na gotovo 140 tisuća.
A trend se nastavlja.
Krajem srpnja Srbija je bila među državama čiji građani imaju najveći broj izdanih dozvola za boravak i rad u Hrvatskoj. U tom trenutku u Hrvatskoj je radilo 17.876 državljana Srbije, čime su bili drugi po brojnosti, iza građana Bosne i Hercegovine.
Od nekoliko stotina do gotovo 18 tisuća radnika
Još jasnija slika dobiva se kada se pogleda posljednjih deset godina.
Godine 2016. u Hrvatskoj je bilo tek 379 državljana Srbije s odobrenim privremenim boravkom zbog rada.
Već godinu dana poslije broj se popeo na 767.
A onda je uslijedio snažan rast.
U 2021. godini u Hrvatskoj je već bilo 13.579 radnika iz Srbije. Broj izdanih dozvola nastavio je rasti i sljedećih godina – na 19.127 u 2022., 24.028 u 2023. te čak 27.988 u 2024. godini.
Prošle godine broj je nešto smanjen, na 24.278 dozvola, ali su građani Srbije i dalje bili među najbrojnijim stranim radnicima u Hrvatskoj.
Podaci za ovu godinu ponovno pokazuju snažnu povezanost sa sezonom.
Od ožujka, kada je izdano 5.871 dozvola, do srpnja njihov se broj gotovo utrostručio.
Hrvatska postaje sve važnije tržište rada
Ovi podaci govore više od bilo kakvih političkih poruka ili službenih preporuka za putovanja.
Dok se Hrvatsku u jednom trenutku označavalo kao destinaciju u koju se iz Srbije ne bi trebalo putovati osim u krajnjoj nuždi, stvarnost je pokazala da građani Srbije Hrvatsku prepoznaju kao sigurno i privlačno mjesto za život, rad i odmor.
Posebno je zanimljivo da je u posljednjih nekoliko godina Hrvatska postala dio velikog vala promjena na europskom tržištu rada.
Nekada su među stranim radnicima uvjerljivo dominirali građani susjednih zemalja, prije svega Bosne i Hercegovine i Srbije. Danas se struktura dramatično mijenja.
Nepalci stigli na drugo mjesto
Do 2023. godine građani Bosne i Hercegovine bili su uvjerljivo najbrojniji strani radnici u Hrvatskoj.
Te godine izdano im je više od 38 tisuća dozvola.
No posljednjih godina naglo raste broj radnika iz Nepala. Prošle godine u Hrvatskoj je radilo 32.355 državljana BiH, dok je Nepalaca bilo samo nekoliko stotina manje.
Razlika u odnosu na prije deset godina gotovo je nestvarna.
Godine 2016. u Hrvatskoj je radilo svega sedam Nepalaca i deset Filipinaca.
Deset godina kasnije Hrvatska ima više od 31 tisuću radnika iz Nepala i više od 17 tisuća Filipinaca.
Brojke govore više od političkih semafora
Iza svih ovih podataka krije se jedna zanimljiva hrvatsko-srpska priča.
Dok političke institucije procjenjuju sigurnosne rizike i boje zemlje na svojim „semaforima“, ljudi očito donose vlastite procjene – nogama, automobilima, autobusima i radnim dozvolama.
Za turiste iz Srbije Hrvatska je dovoljno privlačna za ljetovanje. Za tisuće radnika dovoljno dobra za posao. A za sve veći broj njih očito i dovoljno sigurna da u njoj provedu mjesece.
Službene preporuke mogu biti žute, narančaste ili zelene.
No stvarni pokazatelji – broj dolazaka, noćenja i izdanih radnih dozvola – zasad pokazuju nešto sasvim drugo.