Iako se na hrvatskim prometnicama iz godine u godinu bilježi sve veći broj vozila, ključno pitanje sigurnosti i dalje ostaje otvoreno — vozimo li doista sigurnije i modernije automobile ili tek kvantitativno punimo prometne trake?
Najnoviji podaci Centra za vozila Hrvatske (CVH) za prva četiri mjeseca i prvu polovicu 2026. godine donose zanimljiv preokret u trendovima: dok kupovina rabljenih vozila bilježi pad, novi automobili — posebice oni na hibridni i električni pogon — bilježe povijesni uzlet.
U prvih šest mjeseci ove godine u Hrvatskoj je evidentirano ukupno 117.388 prvih registracija vozila svih kategorija. To predstavlja rast od 4,4 posto (odnosno 5.019 vozila više) u odnosu na isto razdoblje prošle godine, kada ih je bilo 112.369.
Ipak, podrobnija analiza po kategorijama otkriva strukturalne promjene na tržištu.
Pad uvoza rabljenih i povijesni preokret: Hibridi svrgnuli benzince
Kada je riječ o najbrojnijoj, M1 kategoriji (osobni automobili), zabilježen je blagi pad od 3,6 posto. U prvoj polovici ove godine registrirano je 84.409 osobnih automobila, u usporedbi s prošlogodišnjih 87.624.
Glavni razlog ovog pada leži u osetnom smanjenju uvoza i kupovine rabljenih vozila. Hrvati su u prva tri tromjesečja ove godine registrirali 40.397 rabljenih automobila, što je značajan pad u odnosu na 45.799 iz istog razdoblja 2025. S druge strane, prodaja novih osobnih automobila porasla je s 41.825 na 44.012 primjeraka.
Ono što posebno upada u oči jest tektonski poremećaj među pogonskim gorivima:
-
Hibridni automobili po prvi su put preuzeli vodstvo među novoregistriranim novim vozilima s udjelom od 39,6 posto, potisnuvši benzince (37,2 %) koji su u istom razdoblju lani držali dominantnih 48,2 posto.
-
Električna vozila doživjela su boom — broj novoregistriranych “strujaša” više se nego udvostručio! Sa skromnih 1.138 iz prve polovice 2025., ove godine brojka je skočila na 2.807 vozila.
-
Dizelaši i dalje vladaju u rabljenom sektoru s udjelom od 52,6 posto, iako i tu bilježe pad u odnosu na prošlogodišnjih 58,1 posto.
-
Zabilježeno je i 4.204 plug-in hibrida te 22.227 klasičnih hibrida, dok vozila na plinski pogon polako nestaju s scene — njihov je broj pao s 913 na svega 505.
Ukupan broj vozila prešao 1,49 milijuna, no starost ostaje bolna točka
Do kraja lipnja 2026. godine prometnu je dozvolu produžilo ili se po prvi put registriralo ukupno 1.492.490 vozila svih kategorija, što je za 3 posto više nego lani (1.448.574). Od tog broja, osobni automobili čine dominantnu većinu sa 1.093.959 vozila (+2,6 %).
Međutim, podatak koji poziva na oprez jest prosječna starost voznog parka. Unatoč porastu prodaje novih tehnološki naprednih vozila, hrvatski cestovni vozni park i dalje je star.
Prosječna starost cjelokupnog voznog parka iznosi zabrinjavajućih 14,8 godina, dok je prosječna starost osobnih automobila 13,3 godine — što je podatak koji se praktički nije pomaknuo u odnosu na prošlu godinu.
Sigurnost i tehnička ispravnost u fokusu
Komentirajući ove brojke, pomoćnik Uprave CVH-a Tomislav Škreblin naglašava kako se hrvatski vozni park i dalje sporo pomlađuje, unatoč pozitivnim pomacima u strukturi kupovine.
“Podaci za prvo polugodište 2026. godine pokazuju da se hrvatski vozni park i dalje sporo pomlađuje. Istodobno, ohrabruje rast udjela hibridnih i električnih vozila među novoregistriranim automobilima, što potvrđuje postupnu promjenu strukture novih vozila. No, budući da velik dio vozila na hrvatskim cestama čine stariji automobili, njihovo redovito održavanje i tehnička ispravnost ostaju ključni za sigurnost svih sudionika u prometu”, upozorava Škreblin.
Nacionalni interes i sigurnost na cestama neraskidivo su povezani s tehničkom ispravnošću. Dok tehnološka tranzicija prema zelenijim pogonima hvata zamah među kupcima novih vozila, činjenica da se prosječan hrvatski vozač i dalje vozi u automobilu starom 13 ili 14 godina jasna je poruka da je redoviti nadzor i održavanje tehničke ispravnosti i dalje prvi bedem obrane ljudskih života u prometu.
Nacionalnoplus