Posljednji dan u godini, 31. prosinca, često poznat kao Stara godina ili Silvestrovo, ima duboko ukorijenjeno značenje u povijesti kršćanstva, budući da se obilježava spomendanom svetog Silvestra I., 33. pape nakon svetog Petra. Sveti Silvestar bio je na funkciji pape od 31. siječnja 314. do 31. prosinca 335. godine.
U to vrijeme, vladar Rimskog Carstva bio je Konstantin I. Veliki, koji je 313. godine donio Milanski edikt, označavajući prekretnicu u povijesti kršćanstva. Edikt je ukinuo progone kršćana od strane državnih vlasti, označivši slobodu vjeroispovijesti i podržavajući kršćanstvo kao legitimnu religiju.
Legendarno se vjeruje da je Silvestar igrao ključnu ulogu u obraćenju cara Konstantina Velikog na kršćanstvo. Car, koji je navodno bolovao od teške bolesti, prema legendi se izliječio nakon Silvestrova krštenja u obližnjem ribnjaku. Kao zahvalnost za ozdravljenje, car je izdao naredbu da se kršćanstvo štuje kao jedina prava vjera u carstvu.
Silvestar I. bio je također poznat po svojoj graditeljskoj aktivnosti tijekom pontifikata. Izgrađene su neke od najvažnijih rimskih crkava, uključujući Baziliku sv. Ivana Lateranskog, Baziliku svetog Križa Jeruzalemskog i Staru baziliku svetog Petra u Rimu.
Jedan od ključnih događaja tijekom njegovog pontifikata bio je Nicejski koncil 325. godine, koji je osudio arijanstvo i proglasio dogmu o istobitnosti Oca i Sina. Iako Silvestar nije sudjelovao izravno zbog svoje dobi, njegovi izaslanici su bili prisutni, a koncil je rezultirao formuliranjem Nicejskog Vjerovanja.
Silvestar I. preminuo je neposredno prije ponovnog jačanja arijanizma, koji je ponovno dobio potporu cara Konstantina. Njegov pontifikat od 21 godine bio je jedan od najdužih u to doba, a danas se smatra osmim po dužini u povijesti papinstva.