Hrvati su, povijesno gledano, narod koji kada je u pitanju mukom zarađeni novac igra na “sigurno”. Godinama su bankovni depoziti, uz kupnju nekretnina, zlata ili pak tradicijsko čuvanje gotovine u “slamaricama”, bili neprikosnoveni vladari domaće štedne kulture.
Ulazak na tržište kapitala i trgovanje dionicama smatralo se prostorom rezerviranim isključivo za profesionalce ili hazardere. Međutim, svjedočimo povijesnom zaokretu. Pod udarom dvoznamenkaste inflacije koja izjeda vrijednost novca na računima i sramotno niskih kamatnih stopa koje nude komercijalne banke, hrvatski građani masovno bježe od klasične obvezne štednje i postaju – mali investitori.
Država probila led: Narodne obveznice kao okidač financijskog opismenjavanja
Ključni impuls koji je prenuo domaće investitore iz zimskog sna stigao je s neočekivane adrese – od same države. Ministarstvo financija je kroz izdanja narodnih obveznica i trezorskih zapisa odigralo ulogu prosvjetitelja. Ponudivši građanima opciju koja donosi znatno veće prinose od banaka uz minimalan, praktički nikakav rizik, država je otvorila vrata burze stotinama tisuća ljudi.
Kako primjećuju u Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga (Hanfa), naša javnost ova izdanja prvenstveno koristi kao izravnu alternativu bankarskom depozitu. Većina građana kupuje državne papire s namjerom da ih drži do dospijeća i potom reinvestira, što potvrđuje podatak da se njima ne trguje masovno na sekundarnom tržištu, iako je broj transakcija u prvoj polovici 2026. godine (oko 640) znatno premašio cijelu prošlu godinu. No, ono što je najvažnije – led je probijen.
Brojke ne lažu: Udio građana u vrijednosnim papirima skočio na 15 posto!
Službeni podaci Hanfe i SKDD-a za prvo tromjesečje 2026. godine jasno razotkrivaju razmjere ovog investicijskog buma. Udio fizičkih osoba u ukupnoj vrijednosti vrijednosnih papira pohranjenih u depozitoriju doslovno je eksplodirao: sa skromnih 6,21 posto iz 2021. godine, lansiran je na čak 15,07 posto početkom ove godine! Zastupljenost malih, domaćih ljudi u vlasničkim strukturama praktički se utrostručila.
Istovremeno, broj ulagateljskih pozicija građana u otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom (UCITS) skočio je s 230.053 krajem 2022. godine na nevjerojatnih 351.807 krajem prvog kvartala 2026. To je rast od preko 50 posto, pri čemu lavovski dio kolača uzimaju novčani i obveznički fondovi.
Zagrebačka burza ponovno živi punim plućima. U prvoj polovici 2026. godine prosječan dnevni promet dionicama u redovnom trgovanju dosegnuo je 2,8 milijuna eura, dok broj zaključenih transakcija bilježi dramatičan skok – na dan 30. lipnja ove godine zabilježeno je čak 78,5 tisuća transakcija u usporedbi s 54,3 tisuće na isti dan lani. Iako u Hanfi upozoravaju da glavninu prometa i dalje generira manji broj izrazito aktivnih igrača fokusiranih na desetak najlikvidnijih dionica, širenje baze malih ulagatelja je nezaustavljiv proces.
Pomama za novim dionicama: Od Bosqara do Tokića
Da interes za dioničarstvo nije samo privremeni trend, svjedoče i uspješne javne ponude domaćih kompanija koje evociraju uspomene na legendarne dane i prve velike IPO-e Ine i HT-a. Posljednji u nizu hitova na tržištu bio je SPO Bosqara, kojim je prikupljen kapital za strateško preuzimanje PIK-a Vrbovec. Uz institucionalne divove, u ovu se priču hrabro uključilo čak 5.500 malih dioničara.
Ovaj optimizam dodatno su podgrijali prošlogodišnji izlasci na burzu uglednih domaćih imena poput Žita, Ing-Grada i Tokića. Takav razvoj situacije snažno pozdravlja i izvršna vlast. Resorni ministar Tomislav Ćorić ističe kako građani postaju financijski pismeniji, a jačanje domaćeg tržišta kapitala omogućuje našim tvrtkama da do prijeko potrebnog novca za razvoj i investicije dolaze izravno, zaobilazeći bankarski sustav.
Tehnologija u službi investiranja i visoki rizik kriptovaluta
Jedan od glavnih pokretača ove male revolucije je i tehnološki napredak. Nekadašnje komplicirano ispunjavanje naloga i odlasci brokerima zamijenjeni su modernim digitalnim platformama Ministarstva financija i naprednim bankarskim aplikacijama. Danas je za kupnju dionica, fondova ili državnih zapisa potrebno doslovno tek nekoliko klikova na zaslonu pametnog telefona.
Međutim, ova medalja ima i svoju tamniju, visokorizičnu stranu. Osim uređenog tržišta kapitala, stotine tisuća Hrvata zakoračile su u mutne i ekstremno nestabilne vode kriptoimovine poput Bitcoina. Unatoč stalnoj prijetnji od brutalnih gubitaka, interes ne jenjava, pa su i tradicionalne banke, poput Zagrebačke banke, prepoznale trend i uvrstile investicijske proizvode vezane uz Bitcoin u svoju ponudu.
I dok bankovni depoziti, zahvaljujući državnom osiguranju do 100 tisuća eura, i dalje drže titulu najsigurnije luke, hrvatski su građani jasno poručili: dosta je bilo pasivnog promatranja kako nam inflacija topi imovinu. Vrijeme je za akciju i preuzimanje kontrole nad vlastitim financijskim sudbinama.
Nacionalnoplus