Hrvatske željeznice, godinama zanemarivane u sjeni blistavih autocesta, napokon bi mogle dočekati svoje “zlatno doba”. Iz saborskih klupa stižu obećanja koja zvuče gotovo nevjerojatno za prosječnog putnika naviknutog na beskonačna čekanja: putovanje od Zagreba do Splita uskoro bi trebalo trajati svega pet sati.
Kraj ere “parnih lokomotiva” u 21. stoljeću?
Državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, Žarko Tušek, potvrdio je u utorak da modernizacija Ličke pruge nije samo plan na papiru, već proces koji se aktivno provodi. Ključni zahvat je implementacija suvremenih sigurnosnih sustava na cijeloj trasi, što bi trebalo biti dovršeno u roku od 18 do 24 mjeseca.
“Implementacijom tih sustava imat ćemo brzinu između Zagreba i Splita na razini od pet sati, i to u brzim i visokokomfornim vlakovima”, poručio je Tušek, odgovarajući na oštre kritike oporbenih zastupnika.
A kritike su bile beskompromisne. Zastupnica Marijana Puljak (Centar) iznijela je poražavajuću statistiku: put od Splita do Zagreba danas traje preko 8 sati, a prosječna brzina vlakova u Hrvatskoj iznosi tek 44,7 km/h. Za usporedbu, Poljska juri brzinom od 114 km/h, a susjedna Mađarska 84 km/h. “To je tek malo brže od parne lokomotive iz 19. stoljeća”, oštra je bila Puljak.
Digitalna revolucija: Zbogom papirima, dobrodošli e-ekrani
Povod raspravi bio je novi Zakon o ugovorima o prijevozu u željezničkom prometu, koji donosi dugo iščekivanu digitalizaciju. Uvodi se elektronička teretna lista, što znači da će poduzetnici jednim klikom moći pratiti lokaciju svoje robe i točno vrijeme dolaska.
Zastupnik HDZ-a Pero Ćosić istaknuo je da ovo nije samo zamjena papira ekranom, već strateški potez za konkurentnost hrvatskih izvoznika. Cilj je jasan: rasteretiti ceste i pretvoriti Hrvatsku u ozbiljan logistički pravac između Srednje Europe i Jadrana.
Koridori kao “spomenici nesposobnosti” ili razvojne šanse?
Iako pozdravljaju tehnološke iskorake, oporbeni klubovi upozoravaju na dublje probleme. Dubravka Novak (Možemo) slikovito je opisala opasnost digitalizacije bez obnove samih tračnica: “Novi sustav će samo brže javiti vlasniku robe da mu teret stoji negdje u grmlju pored pruge jer je skretnica opet zakazala.”
Slično razmišlja i Marin Miletić (Most), koji je upozorio na kašnjenje nizinske pruge prema Rijeci. Projekt koji je trebao biti gotov do 2030. godine, sada se, prema njegovim riječima, pomiče na daleku 2040. godinu, čime riječka luka riskira da postane “prometno slijepo crijevo”.
Odgovor Vlade: Prioriteti su bili jasni
Tušek je branio dosadašnju politiku, naglasivši da je Hrvatska morala završiti cestovnu mrežu, poput povezivanja Dalmacije autocestom i koridora prema Mađarskoj. No, sada je, čini se, red došao na tračnice.
Smanjenje putovanja kroz srce Like na pet sati bio bi prvi opipljiv dokaz da željeznica u Hrvatskoj prestaje biti muzej na otvorenom i postaje funkcionalan dio europske prometne mreže. Građanima preostaje držati državu za riječ i nadati se da će za dvije godine putovanje prema jugu doista biti “visokokomforna” avantura, a ne test strpljenja.
Nacionalnoplus