Prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku, prosječna neto plaća u kolovozu dosegnula je 1.446 eura, što je povećanje od 0,6 posto (ili devet eura) u odnosu na srpanj. Istovremeno, mirovine su nastavile rasti po automatizmu unutar mirovinskog sustava, pa su u listopadu bile u prosjeku veće za tek dva eura.
Udio prosječne mirovine u prosječnoj plaći tako se lagano smanjio, no još uvijek ostaje iznad 47 posto, preciznije 47,6 posto. No, kada se makne statistički “šminkerski prosjek” i pogleda što stvarno prima većina umirovljenika, slika je znatno skromnija.
‘Radničke’ mirovine znatno ispod prosjeka
Primanja umirovljenika koji su ostvarili mirovinu prema općim propisima – popularno zvane ‘radničke’ mirovine – u prosjeku iznose tek 560 eura, što je oko 128 eura manje od ukupnog prosjeka svih mirovina (688,81 eura). Time udio te ‘radničke’ mirovine u plaći iznosi tek oko 38 posto. Drugim riječima, stvarna kupovna moć radničkih mirovina znatno je manja nego što to pokazuje ukupna statistika.
Još je lošija situacija za trećinu umirovljenika koji primaju najniže mirovine – njihova prosječna isplata iznosi samo 447 eura, što je 31 posto prosječne plaće. Iako su te mirovine od 1. srpnja povećane za tri posto temeljem Vladine mirovinske reforme, te dodatno usklađene u rujnu za 6,48 posto, povećanje u iznosu od 37 eura nije bitno promijenilo udio koji te mirovine zauzimaju u odnosu na prosječnu plaću.
Invalidske, obiteljske i povlaštene mirovine
Invalidske mirovine u prosjeku iznose 465 eura, što je oko 32 posto prosječne plaće. Obiteljske mirovine su nešto veće i dosežu 531 euro – odnosno 36 posto. S druge strane, najviše udjele imaju mirovine ostvarene po posebnim propisima, poput onih koje primaju hrvatski branitelji umirovljeni po ZOHBDR-u. Njihove prosječne mirovine iznose čak 1.322 eura, što je oko 91,5 posto prosječne plaće.
Saborske mirovine prednjače – 164 posto u odnosu na plaću
Posebno se ističu saborske mirovine koje, iako više nisu aktivno dostupne, i dalje rastu brojem. Trenutno u prosjeku iznose 2.370 eura, što je više nego dvostruko u odnosu na prosječnu plaću – čak 164 posto. HZMO ih u svojoj statistici ne prikazuje odvojeno, već ulaze u prosjek ‘radničkih’ mirovina jer su ostvarene kombinirano, i po općim i po posebnim propisima.
Privremeni porast udjela mirovina zbog pada plaća
Zanimljivo, udio mirovina u plaći u rujnu je nakratko skočio na 47,8 posto – najviše od 2015. godine. No taj je rast rezultat pada prosječne plaće u tom mjesecu (za sedam eura), dok su mirovine istovremeno usklađivanjem narasle za 38 eura. U kolovozu je prosječna mirovina iznosila 648,30 eura, a već u rujnu je porasla, no trend povećanja je sad gotovo stao – u listopadu mirovine su u prosjeku porasle za svega dva eura.