Piše: Dražen Prša
Danas se obilježava 33. godišnjica masakra u Kusonjama, gdje su 8. rujna 1991. godine, tijekom Domovinskog rata, srpske snage brutalno ubile 20 hrvatskih branitelja iz Bjelovara i okolice. Pakrac i njegovo područje bili su među najtežim kriznim žarištima tijekom agresije na Republiku Hrvatsku, a Kusonje su postale simbol strašnih stradanja hrvatskih vojnika i civila.
Toga dana, branitelji su upali u zasjedu u Kusonjama, gdje su se, nakon višesatne borbe, predali misleći da će biti zarobljeni, no svi su pogubljeni. Njihova tijela pronađena su tek nakon dva mjeseca, a Kusonjski masakr postao je jedno od najmračnijih poglavlja u povijesti Domovinskog rata. Svake godine ova tragedija podsjeća na žrtve koje su dale svoje živote za slobodu Hrvatske, a na spomen-obilježju se okupljaju obitelji, prijatelji i suborci kako bi odali počast poginulima.
Još od ožujka 1991. u Pakracu su u nekoliko navrata intervenirale specijalne postrojbe MUP-a, a potkraj kolovoza i početkom rujna stanje na pakračkom ratištu postao je vrlo kritično. U početku slabe policijske snage pojačane su dolaskom A satnije 105. bjelovarske brigade Hrvatske vojske.
Masakr u Kusonjama, koji se dogodio 8. rujna 1991. godine, jedan je od najtragičnijih događaja u Domovinskom ratu. Na 33. godišnjicu ovog strašnog događaja, prisjećamo se 20 hrvatskih branitelja iz Bjelovara i okolice koji su poginuli u zasjedi i brutalnom masakru. Od početka srpske pobune i agresije, Pakrac i okolno područje bili su među najtežim kriznim žarištima u Hrvatskoj. Tijekom ožujka 1991. godine, specijalne postrojbe MUP-a su intervenirale u Pakracu nekoliko puta, pokušavajući stabilizirati situaciju.
Krajem kolovoza i početkom rujna iste godine, stanje na pakračkom ratištu postalo je kritično, a slabe policijske snage pojačane su dolaskom A satnije 105. bjelovarske brigade Hrvatske vojske. Dana 8. rujna, jedan vod iz ove brigade krenuo je improviziranim oklopnim vozilom prema selu Kusonjama kako bi izvršio izviđanje. Na putu su naišli na zasjedu srpskih snaga, postavljenu uz barikadu. Vozilo je ubrzo onesposobljeno, a branitelji su se sklonili u obližnju kuću, gdje su organizirali obranu.
Unatoč pokušaju pomoći od strane policijskih snaga s drugih položaja, situacija je postala neizdrživa. Branitelji su odbili napustiti ranjenike koje nisu mogli izvući pod jakom vatrom. Kada više nije bilo mogućnosti za proboj, preživjeli su bili prisiljeni na predaju. Svi zarobljeni, uključujući ranjenike, brutalno su masakrirani, a njihova tijela zakopana u masovnu grobnicu.
Masakr u Kusonjama 8. rujna 1991. godine jedan je od najsurovijih zločina u Domovinskom ratu, obilježen strašnim gubitkom hrvatskih branitelja iz Bjelovara i okolice. Od samog početka srpske pobune, Pakrac i okolno područje bili su među najtežim kriznim žarištima. Specijalne postrojbe MUP-a intervenirale su u Pakracu nekoliko puta od ožujka 1991., a do kraja kolovoza i početka rujna stanje na pakračkom ratištu postalo je izuzetno kritično. Pojačane su slabe policijske snage dolaskom A satnije 105. bjelovarske brigade Hrvatske vojske.
Dana 8. rujna, jedan vod krenuo je u izviđanje prema Kusonjama improviziranim oklopnim vozilom, no ubrzo su naišli na zasjedu srpskih snaga. Vozilo je onesposobljeno, a branitelji su se povukli u jednu kuću, organizirajući obranu. Pomoć je stigla, ali su branitelji odbili napustiti ranjenike, čineći pokušaje proboja nemogućima. Preživjeli su na kraju bili prisiljeni predati se. Nažalost, svi zarobljeni i ranjeni hrvatski branitelji masakrirani su i pokopani u masovnu grobnicu.
Tijela 20 branitelja ekshumirana su i pokopana u siječnju 1992., no tragedija se nije zaustavila. Na drugu godišnjicu masakra, 8. rujna 1993., tijekom ceremonije polaganja vijenaca, podmetnuta je eksplozija koja je ubila trojicu časnika 105. brigade i ranila još 13 osoba. Četnički teroristi postavili su minu unatoč prisutnosti mirovnih snaga UN-a, a tek nakon vojne operacije Bljesak dio počinitelja priveden je pravdi.
Danas se u Kusonjama nalazi kapela Male Gospe, izgrađena u znak sjećanja na poginule hrvatske branitelje, a film Priča o zlatnom lančiću prikazuje potresnu priču jedne majke koja je prepoznala svog sina po zlatnom križu koji je nosio. Također, 2014. godine snimljen je i film Broj 55 redatelja Kristijana Milića, koji se temelji na ovom tragičnom događaju.