Piše: Dražen Prša
Uoči nadolazećih lokalnih izbora, donosimo sveobuhvatan pregled političkih odnosa i snaga u različitim dijelovima Hrvatske. Fokus ovog teksta je na regijama koje se često nalaze izvan središta političke pozornosti, ali igraju važnu ulogu u lokalnoj dinamici – Lici, Gorskom kotaru i Karlovačkoj županiji. Analiziramo tko trenutačno obnaša vlast u gradovima i općinama, koje stranke imaju većinu u županijskim skupštinama te kakve se promjene mogu očekivati na političkoj sceni u ovim krajevima.
Devedesetih godina, a i tijekom prve dekade 21. stoljeća, Lika – točnije, Ličko-senjska županija – bila je sinonim za čvrsto uporište HDZ-a. Taj imidž zadržala je i do danas: u gotovo svim gradovima i općinama vlast drže HDZ ili ideološki srodne desne stranke poput HSP-a i regionalne stranke LiPO (Lika, Primorje i otoci). Iznimku čine tek Donji Lapac i Vrhovine, gdje lokalnu vlast obnaša SDSS. Lijeve stranke u ovom dijelu Hrvatske prisutne su tek simbolično – na političkoj karti Like one se jedva naziru.
Politička slika Ličko-senjske županije najbolje se ogleda u sastavu Županijske skupštine. Tamo većinu drže HDZ i njegovi partneri – HSS, HSU i Hrvatska bunjevačka stranka iz Senja – s ukupno 10 vijećnika. Iza njih slijedi stranka LiPO s devet mandata, dok HSP i SDSS imaju po tri vijećnika. Dvoje članova su nezavisni, a po jednog predstavnika imaju Pravedna Hrvatska i Socijaldemokrati, koji su ujedno i jedini predstavnici ljevice u cijelom sazivu. Na čelu županije je HDZ-ov Ernest Petry.
Gospić i Senj tradicionalno su neosvojive tvrđave HDZ-a, no politička dinamika posljednjih godina donijela je određene pomake. U Gospiću je trenutačni gradonačelnik Darko Milinović, bivši HDZ-ovac, nekadašnji ličko-senjski župan i ministar zdravstva u eri Ive Sanadera. Nakon sukoba s vodstvom stranke, Milinović je osnovao LiPO i prošle godine pobijedio na izvanrednim izborima za gradonačelnika. Ipak, u Gradskom vijeću nema većinu – ondje dominiraju HSP sa sedam i HDZ s četiri vijećnika. Prije Milinovića, od 2017. gradom je upravljao HSP-ov Karlo Starčević, kojeg je Vlada razriješila 2023. nakon neizglasavanja proračuna. Prije Starčevićeve ere, Gospić je bio gotovo sinonim za HDZ-ovu dominaciju – na primjer, 2009. su osvojili 13 od 15 vijećničkih mjesta, a gradonačelnički kandidat pobijedio je već u prvom krugu s impresivnih 78 posto glasova.
I Senj je godinama slovio kao čvrsta utvrda HDZ-a, koju su politički protivnici rijetko uspijevali uzdrmati. Jedini izuzetak dogodio se početkom 2000-ih, kada je Milan Devčić iz HNS-a vodio grad od 2001. do 2005. godine. Od tada Senj je ponovno pod HDZ-ovom kontrolom – aktualni gradonačelnik Jurica Tomljanović osvojio je mandat 2021. već u prvom krugu, a njegova stranka drži čvrstu većinu u Gradskom vijeću s osam od 13 vijećničkih mjesta. Na predstojećim izborima HDZ ponovno izlazi s kandidatom Tomljanovićem, ali ovoga puta to neće biti Jurica, već Željko Tomljanović Beli, predsjednik senjskog ogranka stranke.
Zanimljiv je slučaj Novalje na Pagu, još jedne HDZ-ove utvrde u Ličko-senjskoj županiji. Tamo je aktualni gradonačelnik HDZ-ov Ivan Dabo Đono, ujedno i saborski zastupnik, koji s ečesto hvali time da je ondje stvorio čuvenu partijanersku destinaciju Zrće. On je na čelu Novalje najprije bio punih 20 godina, od prvih lokalnih izbora 1993. pa do 2013. kada je izgubio od prezimenjaka Ante Dabe, nezavisnog kandidata koji je u međuvremenu pristupio Milinovićevoj stranci LiPO. Taj je Dabo vodio Novalju do prošlih izbora na kojima je Ivan Dabo vratio titulu osvojivši svoj šesti mandat.
U četvrtom i zadnjem preostalom gradu Ličko-senjske županiije, Otočcu, gradonačelnik je nezavisni Goran Bukovac. On je kao kandidat platforme Budi svoj prije četiri godine imao podršku HSP-a. U tamošnjem Gradskom vijeću LiPO ima šest vijećnika, a Bukovčevi nezavisni četiri. HDZ je izgubio Otočac još 2013. i otada su svi gradonačelnici bili nezavisni.
LIČKO-SENJSKA ŽUPANIJA
Županijska skupština: HDZ
župan: Ernest Petry (HDZ)
Gospić: Darko Milinović (LiPO)
Novalja: Ivan Dabo (HDZ)
Otočac: Goran Bukovac (nezavisni)
Senj: Jurica Tomljanović (HDZ)
Iako administrativno pripadaju Primorsko-goranskoj županiji, tri grada Gorskog kotara – Čabar, Ogulin i Vrbovsko – zbog geografskih i političkih sličnosti obuhvaćeni su ovim pregledom zajedno s Likom i Karlovačkom županijom. Zanimljivo je da u sva tri grada trenutačno gradonačelničke funkcije obnašaju nezavisni kandidati. Ipak, dvojica njih do te su pozicije stigli uz podršku HDZ-a, što pokazuje da i u ovoj planinskoj regiji vlada svojevrsna mješavina lokalne neovisnosti i nacionalne političke podrške.
Zanimljivo je da u sva tri grada u tamošnjim gradskim vijećima SDP u ukupnom zbroju ima više vijećnika nego HDZ, ali ni u jednom nije dio vijećničke većine.
A da u Gorskom kotaru kuha nezadovoljstvo zbog osjećaja da zaboravljenosti od središta regije i županije, Rijeke, govori to što se na predstojeće izbore za Županijsku skupštinu sprema Lista za Gorski kotar na kojoj će biti kandidati nezavisnih lista gradonačelnika Čabra i Vrbovskog.
Mladi bivši živozidaš na čelu Čabra
Kada je 2021. izabran za gradonačelnika Čabra, Antonio Dražović imao je 30 godina i bio je najmlađi gradonačelnik u Hrvatskoj. Tada je bio član Živog zida, a Čabar je bio jedini grad u kojemu je na vlasti bila ta svojedobno parlamentarna, a u međuvremenu iščezla politička stranka. Dražović je prije tih izbora bio i pomoćnik europarlamentarca Ivana Vilibora Sinčića u Bruxellesu.
Godine 2023. zbog neizglasanog gradskog proračuna u Čabru su raspisani prijevremeni izbori, a Dražović, koji je u međuvremenu napustio Živi zid, na njih je izašao kao nositelj nezavisne liste i osvojio većinu u Gradskom vijeću. Njegova lista sada ima sedam gradskih vijećnika, a SDP i HDZ po troje.
Delnice i Vrbovsko HDZ vodi iz sjene
U Delnicama je gradonačelnica Katarina Mihelčić koja je 2021. na izbore išla s nezavisnom listom Volimo Delnice i osvojila većinu u Gradskom vijeću. Prethodno je bila zamjenica dotadašnjeg gradonačelnika, također nezavisnog Ivice Kneževića. Većinu u Gradskom vijeću čine vijećnici s njezine liste te HDZ-a, dok je SDP u oporbi. Inače, u Delnicama je od 2001. do 2013. na vlasti bio Primorsko-goranski savez (PGS).
Gradonačelnik Vrbovskog, također nezavisni Dražen Mufić, tu dužnost obnaša u trećem uzastopnom mandatu, a prije toga bio je predsjednik Gradskog vijeća. Vijećnici njegove liste imaju relativnu većinu u Gradskom vijeću, a podržavaju ih i HDZ-ovi.
GORSKI KOTAR (PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA)
Čabar: Antonio Dražović (nezavisni)
Delnice: Katarina Mihelčić (nezavisna)
Vrbovsko: Dražen Mufić (nezavisni)
Karlovac i Slunj čvrsto u rukama HDZ-a
I Karlovačka županija može se podvesti pod poliitčki teritorij HDZ-a. U Županijskoj skupštini ta stranka s koalicijskim partnerima ima komotnu natopolovičnu većinu, a županica je Martina Furdek-Hajdin.
U Karlovcu je u svome drugom mandatu gradonačelnik HDZ-ov Damir Mandić, koji je ujedno i saborski zastupnik. Ondje je HDZ pobjeđivao i imao gradonačelnike svo vrijeme od 1993. naovamo, osim u mandatu od 2001. do 2005. kada je na čelu grada bio SDP-ov Božo Joha.
HDZ je na vlasti i u Slunju gdje je gradonačelnica Mirjana Puškarić. Ona je 2021. u prvom krugu uvjerljivo, s osvojenih skoro 68 posto glasova, pobijedila dvojicu protukandidata, jednog nezavisnog i jednoga iz Domovinskog pokreta. HDZ ima uvjerljivu većinu u Gradskom vijeću.
U Ozlju uvijek tijesno, Ogulin SDP-ov
I Ozalj ima gradonačelnicu, nezavisnnu Lidiju Bošnjak, kojoj je na izborima 2021. podršku dao HDZ. Koliko je u Ozlju politička scena raspolovljena govori podatak da je 2021. na izborima za Gradsko vijeće lista HDZ-a dobila samo 22 glasa više od SDP-ove, dok je Bošnjak izabrana u drugom krugu dobivši tek 104 glasa više od SDP-ove kandidatkinje.
Ogulin je jedini grad Karlovačke županije u kojemu je na vlasti SDP. Tamo je od 2017. godine gradonačelnik Dalibor Domitrović, koji je i saborski zastupnik SDP-a u ovom mandatu. Na prošlim izborima on je pobijedio već u prvom krugu s osvojenih 58 posto glasova. U Gradskom vijeću SDP ima osam mandata, HDZ šest, a DP i SDSS po jedan. SDP je 2017. preuzeo Ogulin od HDZ-a koji je dotad bio na vlasati svo vrijeme od 1993. godine.
Neobičan slučaj iz Duge Rese
Na koncu ostaje Duga Resa koja je svojevrsni politički fenomen u Karlovačkoj županiji, a možda i šire. Tamo je od 2016. gradonačelnik Tomislav Boljar iz Hrvatske seljačke stranke (HSS). Svoj treći mandat prije četiri godine osvojio je već u prvom krugu sa 66 posto osvojenih glasova. Duga Resa je utvrda HSS-a. Stranka ima devet od 15 vijećnika, a Dugorešani na lokalnim izborima još od 2001. redovito biraju HSS, odnosno koalicije okupljene oko te stranke.
No zanimljivo je da na svim ostalim izborima u tom gradu – parlamentarnima, europskima, a do prošle godine i na predsjedničkima uvjerljivo najviše glasova osvaja HDZ. Razlog tom kuriozitetu seže u 1997. godinu kada je na lokalnim izborima tada po prvi puta pobijedio HSS i formirao vlast. No izgubio ju je već šest mjeseci kasnije prelaskom dvojice vijećnika u redove HDZ-a. Dugorešani do danas nisu oprostili lokalnom HDZ-u tu “kupovinu” vijećnika.
KARLOVAČKA ŽUPANIJA
Županijska skupština: HDZ
županica: Martina Furdek-Hajdin (HDZ)
Duga Resa: Tomislav Boljar (HSS)
Karlovac: Damir Mandić (HDZ)
Ogulin: Dalibor Domitrović (SDP)
Slunj: Mirjana Puškarić (HDZ)
Ozalj: Lidija Bošnjak (nezavisna/HDZ)