Iako ljeto mnogima znači sunce, more i odmor, za trećinu građana Hrvatske godišnji odmor ostaje tek nedostižan san. Prema najnovijim podacima Eurostata, čak 34,7 posto hrvatskih građana starijih od 16 godina ne može si priuštiti ni tjedan dana odmora izvan svog mjesta stanovanja. Taj podatak Hrvatsku svrstava među deset članica Europske unije s najlošijom statistikom po tom pitanju.
No ima i zrno optimizma – prije deset godina situacija je bila znatno gora. U 2015. godini, čak 65,8 posto Hrvata nije si moglo priuštiti takav odmor. Usporedno, Hrvatska je u proteklom desetljeću zabilježila jedno od najvećih poboljšanja u cijeloj EU, smanjivši taj udio za više od 30 postotnih bodova.
Sindikati traže hitne pregovore o minimalcu
Potaknuti ovom i sličnim brojkama, Nezavisni hrvatski sindikati (NHS) u utorak su uputili dopis ministru rada Marinu Piletiću i ministru financija Marku Primorcu, u kojem traže hitno otvaranje razgovora o iznosu minimalne plaće za 2026. godinu.
Minimalna bruto plaća u Hrvatskoj za 2025. iznosi 970 eura, no sindikati upozoravaju da njezin udio u prosječnoj i medijalnoj bruto plaći već mjesecima pada, čime se sve više udaljava od standarda koje propisuje Direktiva EU-a. Ta direktiva, podsjetimo, nalaže da minimalna plaća iznosi barem 50 posto prosječne i 60 posto medijalne bruto plaće u državi.
U NHS-u smatraju da su rast plaća i sve veći jaz između minimalnih i stvarnih životnih troškova razlog za zabrinutost, osobito kad znamo da ni prosječna neto plaća isplaćena kod privatnih poslodavaca – lani 1.171 euro – nije dovoljna za pristojan život.
Lošije od Hrvatske: Rumunjska, Grčka, Bugarska…
Hrvatska se, prema Eurostatu, još uvijek nalazi ispod EU prosjeka, koji iznosi 27 posto građana koji si ne mogu priuštiti godišnji odmor. Najlošije stoji Rumunjska, gdje je taj udio 58,6 posto, a slijede Grčka (46 %), Bugarska (41,4 %), Mađarska (39,3 %) i Portugal (35,2 %). Uz njih i Hrvatsku, ispod europskog prosjeka su i Slovačka, Cipar, Litva, Italija, Latvija i Malta.
Nasuprot tome, zemlje poput Švedske, Nizozemske i Luksemburga bilježe udjele ispod 10 posto, što jasno ukazuje na velike nejednakosti među članicama.
“Odmor ne smije biti luksuz”
Na razlike u standardu i pristupu osnovnim pravima poput godišnjeg odmora osvrnula se i Europska konfederacija sindikata (ETUC). Glavna tajnica Esther Lynch upozorila je kako „odmor ne smije postati luksuz za nekolicinu“, već osnovno pravo svakog radnika. „Dok se dividende povećavaju višestruko brže od plaća, a menadžeri zarađuju stotinu puta više od radnika, sasvim je razumljivo da mnogima odmor ostaje nedostižan“, rekla je Lynch.
Iz NHS-a poručuju da odmor nije samo pitanje luksuza, već zdravlja, dostojanstva i osnovne životne ravnoteže. Upravo stoga traže od Vlade da minimalnu plaću za 2026. utvrdi sukladno europskim preporukama i realnim troškovima života.
Iako je napredak u zadnjih deset godina očit, podatak da trećina građana Hrvatske ne može otići ni na tjedan dana odmora pokazuje da su izazovi i dalje veliki. Poziv sindikata na pregovore o novom iznosu minimalne plaće pokazuje da se borba za veći standard i priuštiv život – tek nastavlja. Jer pravo na odmor, kako poručuju sindikati, ne smije biti povlastica, nego dio temeljnog socijalnog ugovora svake moderne europske države.