Iako je od završetka Drugog svjetskog rata prošlo 80 godina, u hrvatskom mirovinskom sustavu i dalje postoji kategorija korisnika koji su svoja prava ostvarili temeljem sudjelovanja u postrojbama Domobranstva, Ustaške vojnice i Oružnice NDH. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) ove korisnike vodi pod skupnim nazivom „Hrvatska domovinska vojska 1941. – 1945.“, a najnoviji podaci za kraj 2025. godine potvrđuju da se ova specifična skupina prava ubrzano gasi.
Struktura korisnika: Generacija koja nestaje
Brojke neumoljivo pokazuju utjecaj vremena. Dok je prije deset godina država isplaćivala 8.131 takvu mirovinu, prema podacima za studeni 2025. godine (isplata u prosincu), taj je broj pao na svega 1.093 korisnika.
Analiza strukture primatelja otkriva da izravnih sudionika rata gotovo više nema:
-
Obiteljske mirovine: Čak 1.047 korisnika (uglavnom udovice).
-
Starosne mirovine: 38 korisnika.
-
Invalidske mirovine: 8 korisnika.
S obzirom na to da je riječ o osobama rođenima prije ili tijekom rata, evidentno je da se radi o populaciji vrlo visoke životne dobi te da je riječ o pravima koja će u vrlo kratkom roku potpuno nestati iz sustava.
Financijski okvir: Između prosjeka i rijetkih izuzetaka
Prosječna mirovina u ovoj kategoriji iznosi 594,39 eura, no statistički medijan od 533 eura pruža realniju sliku – polovica korisnika prima iznos manji od toga.
Distribucija isplata pokazuje znatnu uslojenost:
-
Najveći broj korisnika (194) prima između 470 i 540 eura.
-
Oko dvije trećine svih mirovina u ovoj kategoriji niže su od 600 eura.
-
Mirovine iznad 1.000 eura su rijetke (manje od 10 % korisnika), dok iznose veće od 1.500 eura primaju samo dvije osobe.
Povoljniji uvjeti kao naslijeđe prošlih propisa
Razlog zbog kojeg su ove mirovine opstale toliko dugo leži u zakonskim rješenjima koja su bila na snazi do 31. prosinca 1998. godine. Tadašnjim je propisima sudionicima tih postrojbi razdoblje od travnja 1941. do svibnja 1945., uključujući i vrijeme provedeno u zarobljeništvu, priznato u mirovinski staž u dvostrukom trajanju. Također, mirovine su im određivane po povoljnijim parametrima u odnosu na opće propise, što objašnjava prosječni staž od 33 godine i sedam mjeseci unatoč turbulentnim ratnim vremenima.
Ono što je nekada bila tema užarenih političkih rasprava, danas je svedeno na čistu demografsku statistiku. Pad broja korisnika za gotovo sedam puta u jednom desetljeću jasan je indikator da se jedno poglavlje hrvatske administrativne i socijalne povijesti definitivno privodi kraju.
Nacionalnoplus