Prosječna plaća u Hrvatskoj prvi put premašila 1.500 eura

Početak 2026. godine donio je dugo iščekivani, gotovo simbolički zaokret za hrvatske novčanike. Prema najnovijem izvješću Državnog zavoda za statistiku (DZS), prosječna neto plaća za siječanj iznosila je 1.511 eura, čime je prvi put službeno probijena granica od tisuću i pol eura. Riječ je o nominalnom rastu od 1,1 posto u odnosu na prosinac, no ono što je ključno za građane jest činjenica da primanja napokon “trče” brže od inflacije.

Standard raste, ali ne svima jednako Iako brojka od 1.511 eura dominira naslovnicama, realniju sliku hrvatske svakodnevice nudi medijalna plaća, koja je u siječnju iznosila 1.304 eura. Upravo taj podatak precizno dijeli radnu snagu na pola: 50 posto zaposlenih prima manje od tog iznosa, dok druga polovica zarađuje više. Razlika od preko 200 eura između prosjeka i medijana jasan je indikator da manji broj iznimno visokih plaća “uljepšava” ukupnu statističku sliku.

Analiza kupovne moći: Što nam ostaje u košarici? Statističari ističu da je realni rast plaća u siječnju iznosio 0,8 posto, dok je na godišnjoj razini (u usporedbi s prošlim siječnjem) taj skok čak 4,9 posto. To sugerira da su, unatoč skupoći u trgovinama, primanja ipak uspjela osigurati nešto veću kupovnu moć.

Bruto vs. Neto: Prosječni trošak rada za poslodavce (bruto) iznosio je 2.114 eura, što uključuje doprinose i poreze, dok je čista satnica radnika u prosjeku narasla na 8,46 eura.

Nebeske plaće u zraku, preživljavanje u tekstilu Ponovno se potvrđuje duboka polarizacija hrvatskog tržišta rada. Najveće “pobjednike” siječanjskog izvješća nalazimo u sektoru zračnog prijevoza s prosjekom od 2.352 eura neto. S druge strane, radnici u proizvodnji odjeće i dalje kaskaju na samom dnu ljestvice s primanjima od tek 986 eura, što zorno prikazuje izazove s kojima se suočavaju radno intenzivne grane industrije.

Radni sati i bonusi Siječanj je odrađen sa prosječna 174 plaćena sata, pri čemu su se najviše naradili zaposlenici u vodnom prijevozu. Uz redovnu plaću, značajan broj radnika primio je i neoporezive dodatke (nagrade, topli obrok) koji su u prosjeku iznosili 207 eura po primatelju, što je mnogima bila presudna “infuzija” za kućni budžet.

Hrvatsko gospodarstvo u 2026. ulazi s trendom pritiska na rast plaća, no pred kreatorima politika ostaje težak zadatak: kako smanjiti jaz između “statističkog sna” i realnosti radnika koji i dalje žive s primanjima bližim minimalcu nego magičnoj granici od 1.500 eura.

Evo pregledne tablice koja jasno oslikava duboke razlike u primanjima između najplaćenijih i najslabije plaćenih sektora u Hrvatskoj prema siječanjskim podacima:

USPOREDBA NETO PLAĆA PO SEKTORIMA (Siječanj 2026.)

Nacionalnoplus