Najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) za 2025. godinu razotkrili su surovu realnost hrvatskog standarda: stopa rizika od siromaštva iznosi 19,5 posto, što znači da se gotovo svaki peti stanovnik bori s financijskom nesigurnošću. Ako tome pridodamo i one koji su već zahvaćeni socijalnom isključenosti, brojka se penje na zabrinjavajućih 20,7 posto.
Iako prosječni godišnji dohodak po kućanstvu iznosi 27.586 eura, statistika skriva duboke regionalne i generacijske jazove. Dok je u Gradu Zagrebu situacija najpovoljnija (12,4 %), Panonska Hrvatska bilježi alarmantnih 30 posto građana u riziku od siromaštva, što jasno ukazuje na neravnomjeran razvoj zemlje.
Najviše pogođeni: Stariji samci i žene
Posebno potresni podaci odnose se na najranjivije skupine. Čak 64,4 posto osoba starijih od 65 godina koje žive u jednočlanim kućanstvima nalazi se u riziku od siromaštva. Ništa bolja situacija nije ni kod žena koje žive same, gdje stopa iznosi 58,8 posto, što ukazuje na sistemski problem mirovinskog sustava i zaštite starije populacije.
Život bez luksuza: Odmor je nedostižan san
Anketa DZS-a o uvjetima života zorno prikazuje što za prosječnu hrvatsku obitelj znači “spajati kraj s krajem”:
Godišnji odmor: Čak 32,6 posto kućanstava ne može si priuštiti tjedan dana odmora izvan kuće.
Iznenadni troškovi: Više od 31 posto građana nema vlastita sredstva za pokrivanje bilo kakvog neočekivanog financijskog izdatka (poput kvara na automobilu ili kućanskom aparatu).
Osnovne potrebe: Iako postotak nije velik, i dalje poražava činjenica da preko 4 posto građana živi u hladnim domovima jer ne mogu priuštiti grijanje, dok si sličan broj ne može osigurati kvalitetan obrok svaki drugi dan.
Između praga i realnosti
Prag rizika od siromaštva za samca postavljen je na 9.034 eura godišnje, dok za četveročlanu obitelj iznosi 18.972 eura. Važno je napomenuti da biti ispod ovog praga ne znači nužno apsolutnu oskudicu, ali znači visok stupanj rizika od pada u teško siromaštvo.
S obzirom na to da čak 43,1 posto građana izjavljuje da kraj s krajem spaja “s malim teškoćama”, jasno je da je srednji sloj u Hrvatskoj tanak i izuzetno osjetljiv na bilo kakve tržišne potrese. U zemlji u kojoj tek 1,5 posto ljudi živi “vrlo lako”, borba za dostojanstven život ostaje svakodnevica većine.
Nacionalnoplus