Napadi na tribinu otvorili staru raspravu o pravima Hrvata u BiH
Burne reakcije koje su uslijedile nakon sudjelovanja kardinala Vinka Puljića na međunarodnoj tribini o položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini još jednom su otvorile duboke političke podjele, ali i razotkrile koliko je u hrvatskom javnom prostoru teško govoriti o pravima Hrvata u BiH bez unaprijed pripremljenih osuda.
Upravo na to upozorio je saborski zastupnik Josip Dabro, koji je u svojoj objavi snažno stao u obranu kardinala Puljića i ukazao na atmosferu u kojoj se, umjesto argumentirane rasprave, stvara prostor za političke etikete, medijske osude i pokušaje diskreditacije svakoga tko progovori o hrvatskom pitanju u Bosni i Hercegovini.
Dabrina poruka dolazi kao reakcija na napade koji su uslijedili nakon tribine na kojoj se raspravljalo o ustavnom položaju Hrvata u BiH, temi koja je desetljećima jedno od ključnih otvorenih pitanja u regiji.
Kardinal Puljić kao simbol moralnog autoriteta
Umjesto da se otvori ozbiljan dijalog o političkoj ravnopravnosti Hrvata, dio javnosti fokus je prebacio na osudu samog sudjelovanja kardinala Puljića, čovjeka koji je tijekom ratnih godina u Bosni i Hercegovini ostao simbol moralne postojanosti, hrabrosti i dosljednosti.
Riječ je o čovjeku koji je u najtežim vremenima ratnog Sarajeva ostao uz svoj narod, ali i branio univerzalne vrijednosti ljudskog dostojanstva i prava svakog čovjeka. Njegov autoritet ne proizlazi iz političke funkcije, nego iz moralne težine koju je gradio desetljećima.
Upravo zato dio javnosti s pravom postavlja pitanje: kako je moguće da se takvu osobu danas javno proziva zbog sudjelovanja na tribini koja se bavila legitimnim političkim pitanjima?
Ideološke etikete umjesto argumentirane rasprave
Josip Dabro u svojoj objavi vrlo jasno detektira problem – u Hrvatskoj se o položaju Hrvata u BiH često ne raspravlja sadržajno, nego ideološki.
Umjesto suočavanja s činjenicom da Hrvati u Bosni i Hercegovini već godinama upozoravaju na neravnopravan politički položaj, svaki pokušaj da se ta tema ozbiljno otvori nailazi na optužbe, sumnjičenja i medijsku hajku.
Takav pristup ne doprinosi ni stabilnosti Bosne i Hercegovine ni zaštiti hrvatskih nacionalnih interesa. Naprotiv, ignoriranje političkih problema samo produbljuje nepovjerenje i dodatno otežava odnose među konstitutivnim narodima.
Kada se legitimni zahtjevi za ravnopravnošću proglašavaju prijetnjom, tada je jasno da se ne traži rješenje, nego politička šutnja.
Hrvatska odgovornost prema Hrvatima izvan granica
Dabro pritom podsjeća da Hrvatska ima i moralnu i političku obvezu štititi interese Hrvata u Bosni i Hercegovini.
To nije pitanje dnevne politike, nego odgovornosti prema narodu koji je konstitutivan u toj državi i koji desetljećima upozorava na probleme političke marginalizacije.
U tom kontekstu, napadi na kardinala Puljića nisu samo napadi na jednog crkvenog velikodostojnika, nego i poruka svima koji se usude otvoreno govoriti o tim pitanjima.
Pitanje javnog prostora i slobode govora
Upravo zato ova rasprava nadilazi pojedinačne političke reakcije. Ona otvara pitanje kakvu javnu atmosferu želimo graditi – onu u kojoj se o ključnim nacionalnim pitanjima može raspravljati otvoreno i argumentirano, ili onu u kojoj se neistomišljenike pokušava ušutkati moralnim diskvalifikacijama.
Sudjelovanje kardinala Puljića na međunarodnoj tribini trebalo je biti prilika za ozbiljnu raspravu o položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini.
Umjesto toga, pretvorilo se u još jedan dokaz koliko je hrvatski javni prostor opterećen ideološkim refleksima i nespremnošću da se priznaju problemi koji očito postoje.
Jasnija zaštita nacionalnih interesa
Zbog toga je Dabrina poruka naišla na odjek među onima koji smatraju da Hrvatska mora jasnije i odlučnije zastupati interese Hrvata u BiH.
Ne zato da bi produbljivala podjele, nego zato da bi se konačno otvorio prostor za ravnopravnost i dijalog bez unaprijed nametnutih etiketa.
Jer ako se i moralni autoritet poput kardinala Vinka Puljića proglašava problematičnim samo zato što govori o položaju vlastitog naroda, tada problem očito nije u govorniku, nego u društvu koje više ne zna razlikovati legitimnu raspravu od političke anateme.
Nacionalnoplus