Ministar financija Marko Primorac napušta Vladu Andreja Plenkovića kako bi preuzeo prestižnu dužnost potpredsjednika Europske investicijske banke (EIB).
Iako službene potvrde o tome tko će sjesti u jednu od najvrućih ministarskih fotelja još nema, detalji o Primorčevu novom angažmanu u Luksemburgu otkrivaju da odlazi na iznimno utjecajnu, ali i vrhunski plaćenu poziciju. Naime, prema pravilu koje datira još iz 1958. godine, plaće čelnika ove institucije izjednačene su s onima u Europskoj komisiji.
To znači da će Primorac kao potpredsjednik EIB-a primati istu mjesečnu plaću kao i potpredsjednici Komisije, što u konkretnim brojkama iznosi više od 28.000 eura bruto mjesečno, baš kao što je to slučaj s Dubravkom Šuicom.
Primorac u Luksemburg odlazi s bogatim akademskim i profesionalnim zaleđem. Ovaj zagrebački ekonomist, rođen 1984. godine, karijeru je gradio kao redoviti profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, gdje je doktorirao na temu fiskalne decentralizacije i predavao kolegije poput javnih financija i upravljanja rizicima.
Njegov put do ministarske pozicije vodio je preko ureda predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, kojoj je bio savjetnik, ali i kroz uloge konzultanta za moćne međunarodne institucije poput Svjetske banke i MMF-a. Njegovo iskustvo u nadzornim odborima HEP-a i HRT-a, uz autorstvo nad više od 40 znanstvenih radova, profilira ga kao stručnjaka spremnog za upravljanje projektima koji potiču gospodarski rast na razini cijele Unije.
Važnost Europske investicijske banke za Hrvatsku teško je precijeniti, jer je riječ o instituciji koja pruža dugoročne zajmove za ključne projekte poput klimatske tranzicije, inovacija i podrške malim poduzetnicima.
Dosadašnja ulaganja EIB-a u Hrvatsku premašila su 10 milijardi eura, a tim su sredstvima realizirani neki od najvažnijih nacionalnih projekata. Osim nezaobilaznog Pelješkog mosta, EIB je financirao i vjetroelektranu Korlat, splitski projekt Žnjan te modernizaciju željeznica kroz okvirni zajam od 400 milijuna eura.
U Zagrebu su njihova sredstva usmjerena u projekte obnovljivih izvora energije i priuštivog stanovanja, što potvrđuje da će Primorac s nove funkcije i dalje imati snažan posredni utjecaj na razvoj hrvatske infrastrukture i gospodarstva.