Gotovo svaki drugi smrtni slučaj u Hrvatskoj uzrokovan je kardiovaskularnim bolestima, a godišnje od njih umre više od 22.000 ljudi. Na ozbiljnost problema upozorila je hrvatska eurozastupnica Romana Jerković Kraljić (SDP), koja je u četvrtak imenovana glavnom izvjestiteljicom Europskog parlamenta za strategiju EU-a o kardiovaskularnim bolestima (KVB).
Riječ je o dokumentu koji bi trebao postaviti temelje zajedničkog europskog pristupa u prevenciji, ranom otkrivanju i liječenju bolesti srca i krvnih žila, kao i u osiguravanju jednakih standarda zdravstvene skrbi za sve građane EU-a.
„U Hrvatskoj kardiovaskularne bolesti čine čak 44 posto svih uzroka smrti. To je alarmantan podatak i jasno pokazuje da borba protiv njih mora biti među prioritetima europske, ali i hrvatske zdravstvene politike“, poručila je zastupnica iz redova Socijalista i demokrata.
Bolesti koje ne poznaju granice
Na razini cijele Europske unije bolesti srca i krvnih žila vodeći su uzrok smrtnosti – svake godine odnose oko 1,8 milijuna života. S njima živi više od 60 milijuna Europljana, a ukupni godišnji trošak vezan uz liječenje, gubitak produktivnosti i socijalne posljedice procjenjuje se na više od 280 milijardi eura.
Poseban izazov u izradi nove europske strategije, naglasila je Jerković Kraljić, predstavljaju zdravstvene nejednakosti. „Stope smrtnosti, kao i prevalencija rizičnih čimbenika poput pušenja, hipertenzije, dijabetesa i pretilosti, znatno su više u zemljama srednje i istočne Europe. Upravo zato što prije moramo usvojiti jedinstveni europski pristup i osigurati jednake standarde u području kardiovaskularne skrbi“, poručila je.
Hrvatska – rizična slika
Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, broj oboljelih od dijabetesa u Hrvatskoj kontinuirano raste, dok svaki treći odrasli Hrvat ima povišeni krvni tlak. Takve bolesti, osim što smanjuju kvalitetu života, u velikoj mjeri opterećuju zdravstveni sustav.
Inspiracija u borbi protiv raka
Kao primjer uspješnog zajedničkog europskog projekta Jerković Kraljić je istaknula Europski plan za borbu protiv raka, koji se provodi od 2021. godine. Smatra da se sličan model može primijeniti i na kardiovaskularne bolesti, uz snažnu suradnju europskih institucija, država članica, zdravstvenih stručnjaka i udruga pacijenata.
„Borba protiv bolesti srca i krvnih žila nije samo zdravstveno, nego i društveno i gospodarsko pitanje. Zato nam je potrebna koordinirana akcija cijele Europe“, zaključila je Jerković Kraljić.
Nacionalnoplus/N1.