Godišnji odmor za mnoge građane Hrvatske očito više nije pitanje izbora destinacije, nego pitanje – mogu li si ga uopće priuštiti. Prema podacima Eurostata za 2025. godinu, čak 33 posto stanovnika Hrvatske nema dovoljno novca za najmanje tjedan dana godišnjeg odmora.
Time se Hrvatska našla među državama Europske unije u kojima je financijska nedostupnost odmora i dalje ozbiljan problem. Hrvatski udio pritom je viši od europskog prosjeka, koji iznosi 28 posto.
Rumunjska na vrhu, Hrvatska među državama s visokim udjelom
Najizraženija situacija zabilježena je u Rumunjskoj. Tamo čak 61 posto stanovništva ne može izdvojiti novac za tjedan dana odmora.
Slijedi Grčka, gdje takav problem ima 47 posto građana, dok Bugarska i Mađarska bilježe po 39 posto.
Hrvatska se s 33 posto nalazi na sedmom mjestu među državama prikazanima na infografici, a isti udio bilježi i Portugal. Italija je na 36 posto, dok Španjolska bilježi 32 posto.
Daleko od europskog vrha
Podaci istodobno pokazuju koliko se situacija razlikuje od zemlje do zemlje. Dok se u dijelu Europe godišnji odmor podrazumijeva kao sastavni dio života, za velik broj građana drugih država on predstavlja financijski nedostižan trošak.
Prosjek Europske unije iznosi 28 posto, što znači da je Hrvatska pet postotnih bodova iznad europskog prosjeka.
Luksemburg prednjači, Hrvatska još ima što sustićati
Najmanji udio stanovnika koji ne mogu financirati barem tjedan dana odmora ima Luksemburg – samo 11 posto.
Slijede Švedska s 12 posto, Nizozemska s 13 posto i Danska sa 14 posto. Slovenija i Finska bilježe po 15 posto, dok je Austrija na 18 posto.
Brojke tako otvaraju šire pitanje životnog standarda u Hrvatskoj. Iako se gospodarstvo posljednjih godina mijenja, činjenica da svaki treći građanin ne može izdvojiti novac za samo sedam dana godišnjeg odmora pokazuje da dio stanovništva i dalje vrlo teško podmiruje troškove koji bi se trebali smatrati uobičajenim dijelom života.
Nacionalnoplus