Povratak obveznog vojnog roka u Hrvatskoj prestao je biti samo lokalna politička tema i postao predmetom interesa vodećih svjetskih medija poput BBC-ja i Bloomberga. U kontekstu narušene sigurnosne arhitekture Europe i neugodne blizine rata u Ukrajini, od koje Hrvatsku dijeli samo Mađarska, uvođenje obuke tumači se kao nužan odgovor na novu geopolitičku realnost.
Moderna obuka: Od strojevog koraka do bespilotnih letjelica
U prvoj skupini od oko 800 ročnika, više od polovice čine dragovoljci koji nisu čekali službeni poziv, a svaka deseta osoba u stroju je žena. Načelnik Glavnog stožera, general Tihomir Kundid, naglašava kako vojska ne planira “dril” stare škole, već postupnu aklimatizaciju kako bi se izbjegao suvišan stres.
Iako će mobiteli biti odloženi tijekom same obuke, program obećava visoku razinu dinamike:
Tehnička pismenost: Uz tradicionalne vještine, fokus je na upravljanju i zaštiti od bespilotnih letjelica.
Cyber sigurnost: Učenje tehnika i protumjera u kibernetičkom ratovanju.
Civilna služba: Zabilježen je iznimno nizak broj priziva savjesti – tek deset osoba provest će četiri mjeseca u civilnom sektoru.
“Naš cilj nije slanje mladih ljudi na front, već njihovo opremanje vještinama za krizne situacije”, poručio je ministar obrane Ivan Anušić za Bloomberg, izražavajući zadovoljstvo odazivom unatoč skepticizmu oporbe koja je zagovarala isključivo dragovoljni model.
Regionalni “domino efekt” i strah od utrke u naoružanju
Hrvatski potez nije prošao nezapaženo kod susjeda. Dok slovenska oporba zaziva sličan model, srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić već je najavio uvođenje vojnog roka u idućih godinu dana. Ipak, jačanje hrvatskih kapaciteta i savezništva s Kosovom i Albanijom izazivaju nervozu u Beogradu.
Analitičar za međunarodne sukobe, James Ker-Lindsay, upozorava na opasnu dinamiku “akcije i reakcije”: Svaki vojni razvoj na Balkanu susjedi iščitavaju kao izravnu prijetnju, hrvatsko naoružavanje potiče Srbiju na isti korak, stvarajući začarani krug.
Dok službeni Zagreb smiruje tenzije objašnjavajući da je stabilnost regije narušena globalnim okolnostima, jasno je da je Hrvatska svojim modelom “soft” uvođenja vojne obveze postavila standard koji će regija, htjela to ili ne, morati pratiti.
Nacionalnoplus