ZAGREB – Hrvatska bilježi povijesne rezultate u korištenju europskih fondova. Prema najnovijem izvješću Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova EU, razlika između uplaćenog novca u zajedničku europsku blagajnu i onoga što se iz nje slilo u hrvatski proračun iznosi impresivnih 19,92 milijarde eura u korist Hrvatske.
Ovaj „plus“ jasan je pokazatelj ubrzanja administracije i uspješne provedbe projekata na terenu, a evo kako točno izgledaju brojke koje Hrvatsku guraju u sam vrh Europske unije.
Iznad europskog prosjeka
Dok je prosjek ugovorenosti sredstava kohezijske politike na razini Europske unije krajem 2025. godine iznosio 63,3 posto, Hrvatska je s 72,1 posto debelo nadmašila taj rezultat. Time smo osigurali visoko deseto mjesto na ljestvici država članica, ostavljajući iza sebe brojne razvijenije ekonomije.
U aktualnom financijskom razdoblju (2021. – 2027.) situacija na terenu izgleda ovako:
-
Raspisani pozivi: Do veljače je otvoreno 409 poziva vrijednih 10,76 milijardi eura (73,26 % alokacije).
-
Ugovoreni projekti: Potpisani su ugovori u vrijednosti od 9,71 milijardu eura.
-
Isplate korisnicima: Na račune onih koji grade i stvaraju do sada je isplaćeno 3,56 milijardi eura.
NPOO kao „zamašnjak“ razvoja
Posebnu ulogu u ovom financijskom uzletu igra Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO), iz kojeg je do sada povučeno 6,39 milijardi eura. Iz Ministarstva stižu i nove dobre vijesti: najavljena je isplata osme rate iz Mehanizma za oporavak i otpornost u iznosu od 900 milijuna eura.
Činjenica da je Hrvatska ispunila sve dosadašnje reformske i investicijske ciljeve daje nam vjetar u leđa za sam finiš. Do kolovoza nas očekuju još dvije rate teške oko 2,8 milijardi eura, čime bi se u potpunosti zaokružio ovaj povijesni investicijski ciklus.
Nacionalnoplus