Tragični događaji na Karlovom univerzitetu u Pragu, gdje je napadač usmrtio 14 osoba, pokrenuli su lavinu preispitivanja sigurnosnih protokola širom Europe.
U fokusu se našla Češka, tradicionalna utvrda liberalnih zakona o oružju i jedan od vodećih svjetskih izvoznika vojne opreme. Međutim, ugledni Deutsche Welle (DW) u svojoj je analizi iznio tvrdnju koja je posebno odjeknula u našoj regiji: Hrvatska je zemlja EU-a s najvećim brojem komada oružja u privatnom posjedu po glavi stanovnika.
Teret devedesetih: Oružje kao “suvenir” rata
Prema navodima DW-a, Češka sa svojih milijun komada legalno prijavljenog vatrenog oružja predstavlja vrh postkomunističke Europe, no Hrvatska je korak ispred. Razlog za ovu statističku anomaliju ne leži u modernim sportskim streljanama ili lovačkim društvima, već u dubokim traumama i nasljeđu Domovinskog rata.
“Samo Hrvatska, u kojoj se devedesetih godina vodio jedan od najkrvavijih postjugoslavenskih ratova, nalazi se ispred Češke po posjedovanju oružja”, ističe Deutsche Welle.
Stručnjaci upozoravaju da se u Hrvatskoj ne radi samo o registriranim puškama i pištoljima. Problem je tzv. “tamna brojka” – ilegalni arsenal koji se desetljećima čuva u potkrovljima, podrumima i zakopan u vrtovima.
Dok Češka dominira u legalnoj statistici na 10,5 milijuna stanovnika, Hrvatska sa svojih 3,8 milijuna stanovnika nosi nesrazmjerno veće breme po glavi stanovnika kada se pribroje procjene o ilegalnom naoružanju.
Češki model i Hrvatska stvarnost
Češka se dugo ponosila činjenicom da je, unatoč velikoj dostupnosti oružja, jedna od deset najsigurnijih zemalja svijeta. Tamošnja kultura oružja duboko je ukorijenjena u povijest i ekonomiju, no napad u Pragu razbio je iluziju o apsolutnoj sigurnosti. Češki zakonodavci sada užurbano rade na strožim psihološkim evaluacijama i digitalnom povezivanju policije s ljekarnama i bolnicama kako bi se uočili potencijalno opasni pojedinci.
S druge strane, u Hrvatskoj je situacija specifična. Iako MUP kontinuirano provodi akciju “Manje oružja, manje tragedija”, koja omogućuje građanima da bez sankcija predaju ilegalno oružje, količine koje se i dalje nalaze u opticaju su zabrinjavajuće.
Podaci organizacije Small Arms Survey sugeriraju da na svakih 100 stanovnika u Hrvatskoj dolazi značajan broj “cijevi”, što nas stavlja u sam vrh europske ljestvice, često ispred zemalja s mnogo dužom tradicijom lova poput Finske ili Austrije.
Između prava na samoobranu i javne sigurnosti
Rasprava koja se vodi u Češkoj – o tome je li lako dostupno oružje garancija slobode ili recept za katastrofu – u Hrvatskoj poprima drugačiji oblik.
Kod nas se pitanje oružja ne postavlja samo kroz prizmu zakona, već kroz prizmu neizliječenog društvenog povjerenja.
Dok češki zagovornici prava na oružje tvrde da naoružan građanin znači sigurnije društvo, tragični incidenti u regiji (poput onih u susjednoj Srbiji) i nedavni događaji u Pragu tjeraju na zaključak da visoka koncentracija oružja u privatnim rukama, bez obzira na razlog, dramatično povećava rizik od masovnih tragedija.
Što donosi budućnost?
Hrvatska se nalazi pred izazovom: kako dodatno motivirati građane da se riješe ratnog nasljeđa?
Dok službene brojke MUP-a pokazuju oko 300.000 komada registriranog oružja, procjene o ilegalnom naoružanju penju se do nekoliko stotina tisuća dodatnih cijevi.
U svjetlu novih europskih smjernica i češkog “buđenja” nakon tragedije, za očekivati je da će se i u Hrvatskoj pojačati pritisak na reviziju vlasništva i još rigoroznije kontrole onih koji oružje posjeduju legalno, dok će se za ilegalne posjednike morati pronaći učinkovitiji modeli razoružavanja.
Nacionalnoplus