Pitanje gdje i kako pokopati osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića ne silazi s naslovnica europskih medija te se ubrzano pretvara u novu diplomatsku križaljku s potencijalom ozbiljne destabilizacije regije.
Ugledni njemački dnevnik Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) u svojoj detaljnoj analizi postavlja ključno pitanje – hoće li Beograd napraviti opasan presedan i organizirati ispraćaj koji bi izazvao međunarodni skandal?
Ulje na vatru dolile su izjave iz samog pravosudnog i političkog vrha Srbije. Ministar pravde Nenad Vujić izjavio je za jednu bosanskohercegovačku televiziju kako je Mladić “general te da je protokol poznat”, uz poruku da će mu se osigurati sve što mu pripada.
Mediji i međunarodna javnost to su bez oklijevanja protumačili kao najavu državnog sprovoda, no njemački FAZ podsjeća da je u Srbiji sudbina takvih odluka u rukama samo jednog čovjeka – predsjednika Aleksandra Vučića, koji je u prvim danima taktički izabrao suzdržanost.
Tajna pisma Hagu, želja obitelji i murali koji štite kult ličnosti
Prema navodima FAZ-a, Vučić se samo tjedan dana prije Mladićeve smrti pisanim putem obratio Haškom tribunalu zahtijevajući njegovo prebacivanje u srbijansku bolnicu, što je ekspresno odbijeno. Njemački analitičari smatraju da je scenarij ukopa u Bosni i Hercegovini praktički nemoguć – ne samo zbog političkih razloga i činjenice da bi takav grob na mjestu njegovih najtežih zločina izazvao ogroman gnjev, nego i zbog želje same obitelji. Srbijanski mediji navode da je Mladić izrazio želju počivati uz kćer koja je 1994. godine tragično oduzela sebi život.
Sustavno veličanje: U Srbiji se godinama tiho i indirektno potiče kult Mladića uz potpunu relativizaciju i negiranje ratnih zločina.
Državna zaštita murala: Zloglasni mural s njegovim likom u centru Beograda tjednima su izravno čuvale i štitile državne policijske snage.
Sportske institucije u službi propagande: Nogometni klub Crvena zvezda dodatno je raspalio strasti objavom njegove fotografije na društvenim mrežama uz poruku: “Generale, vječna slava i hvala”.
Duhovi Slobodana Miloševića i izostanak suočavanja s prošlošću
FAZ povlači izravnu paralelu s političkim miljeom u Republici Srpskoj, gdje Milorad Dodik otvoreno njeguje slične narative, balansirajući između bliskosti s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i simpatiziranja američkog MAGA pokreta. Trenutačna dilema u kojoj se Beograd nalazi neodoljivo podsjeća na događaje iz 2006. godine nakon smrti Slobodana Miloševića u haškoj pritvorskoj jedinici.
Tadašnja vlast na čelu s Borisom Tadićem po svaku je cijenu nastojala spriječiti da grob bivšeg vožda postane glavno hodočasničko mjesto velikosrpskog nacionalizma. Problem je tada riješen tihim i privatnim ukopom u dvorištu obiteljske kuće u Požarevcu.
Njemački list zaključuje s gorkom činjenicom: Mladić se do posljednjeg daha nije pokajao za počinjene strahote, što je obrazac koji prate gotovo svi haški osuđenici. Zbog toga je iluzorno očekivati da će njegova smrt i rasprave oko ukopa potaknuti priželjkivano i prijeko potrebno suočavanje srbijanskog društva s mračnim poglavljima vlastite prošlosti iz devedesetih godina.
Nacionalnoplus