Europski granični režim prolazi kroz najkorjenitiju promjenu u posljednjih nekoliko desetljeća, a putnici iz susjednih zemalja, poput Srbije, Bosne i Hercegovine te Crne Gore i Sj. Makedonije s opravdanim oprezom prate svaku novu vijest iz Bruxellesa. Nakon što je prošle godine uveden sustav EES, koji je donio uzimanje otisaka prstiju i fotografiranje na samim prijelazima, na obzorju se pojavio novi izazov koji mnogi već nazivaju “prikrivenim viznim režimom” – ETIAS.
Riječ je o elektroničkom sustavu za autorizaciju putovanja koji će postati nezaobilazna stepenica za sve državljane “trećih zemalja” koji žele ući u schengenski prostor, uključujući i Hrvatsku.
Nema dozvole – nema ulaska
Iako točan datum početka primjene još nije službeno “uklesan u kamen”, procjenjuje se da će do kraja 2026. godine svaki putnik iz Srbije ili BiH morati imati važeću ETIAS dozvolu prije nego što uopće krene na put. Pravila su jasna i stroga:
Cestovni promet: Na graničnim prijelazima poput Bajakova ili Stare Gradiške, policija će provjeravati dozvolu za svakog putnika u automobilu. Ako samo jedan član obitelji, uključujući i djecu, nema ETIAS, cijelom vozilu može biti odbijen ulazak.
Autobusi i vlakovi: Iako će prijevoznici imati određeno prijelazno razdoblje za prilagodbu, krajnja instanca ostaje granična policija. Putnik koji se bez dozvole uputi iz Beograda za Zagreb ili iz Sarajeva za Split riskira da bude iskrcan na samoj granici.
Strah od kilometarskih kolona
Glavni izvor “panike” i nezadovoljstva među putnicima nisu samo administrativni troškovi ili ispunjavanje obrazaca, već sjećanje na kolapse koji su se događali uvođenjem prethodnog EES sustava. Višesatna čekanja na kopnenim granicama Hrvatske sa susjedima postala su česta pojava, a uvođenje još jedne digitalne barijere potiče strah od novih zastoja.
Europska komisija pokušava umiriti javnost najavom “EU Digital Travel” aplikacije – svojevrsne digitalne putovnice koja bi trebala omogućiti pohranu biometrijskih podataka i ubrzati proceduru. Međutim, to rješenje je na “dugom štapu” i ne očekuje se prije 2030. godine.
Što to znači za hrvatske državljane?
Važno je naglasiti da se ove promjene ne odnose na hrvatske državljane, kao ni na građane drugih članica EU. Naše granice prema susjedima postaju vanjske granice Schengena u punom smislu te riječi, opremljene najmodernijom tehnologijom nadzora.
Za putnike iz regije, to znači da će putovanje u Hrvatsku ubuduće zahtijevati više planiranja, digitalnu prijavu i, iznad svega, puno više strpljenja na graničnim prijelazima.
Nacionalnoplus