Zastupnica GLAS-a Anka Mrak Taritaš je u N1 Studiju govorila o nekoliko tema, mi izdvajamo onu o važnosti revizije Vatikanskih ugovora.
Obnova stadiona i posjedi Crkve
Mrak Taritaš se osvrnula na dogovor između Vlade, grada Zagreba i Zagrebačke nadbiskupije o zemljištu i gradnji maksimirskog stadiona.
“Odluka na Vladi je da će zemljište koje je namijenjeno za rekonstrukciju, odnosno gradnju maksimirskog gradnju stadiona, gdje je uvijek bilo sporno vlasništvo Crkve, da će Crkva dati državi. A onda ide ugovor da će na deset lokacija država osigurati prostor za rekonstrukciju, što postojećih, što za izgradnju novih crkvi.”
Mrak Taritaš ukazuje da to zemljište o kojem država govori nije državno, nego je ili vlasništvo grada Zagreba, ili je privatno.
“Znači da će u taj ugovor ići i sa gradom Zagrebom, gdje će grad Zagreb dio zemljišta dati, a privatne parcele će se otkupljivati. Po kojoj cijeni, u kojim rokovima, koliko će to koštati državni proračun…e to čuli nismo. Kad su takve nekakve stvari to je onda obvavijeno velom tajne.”
Preveliki utjecaj Crkve
Utjecaj Crkve na hrvatsko društvo je puno veći nego što bi trebao biti u jednoj sekularnoj državi, poručuje Mrak Taritaš.
“Samo recentni primjer: Molitelji na trgu, molitve oko bolnica, problematiziranje ne samo pobočaja, nego i potpomognute opldonje. Ostala sam zgrožena činjenicom da 60 posto babica ne želi sudjelovati u porodu žena koje su zatrudnjele potpomognutom oplodnjom, meni je to zastrašujuće.”
Neodrživi Vatikanski ugovori
“Onda uđete u Vatikanske ugovore i prvo što dobijete je ‘nemoj to, ostavi to sa strane’. Zbog toga sam i pokrenula temu da mislim da smo došli do trenutka kad bi revizija Vatikanskih ugovora trebala biti. To su ugovori između Svete stolice i Republike Hrvatske, u kojem Sveta stolica ne treba napraviti ništa, a RH treba napraviti svašta nešto”, dodaje Mrak Taritaš.
Kao jedan od problema navodi vjeronauk i to što djeca koja ga ne pohađaju nemaju neki zamjenski predmet.
“Hrvatska država nema utjecaj na kurikulum vjerojanauka, nema utjecaj što piše u udžbenicima. Vjeroučitelji postaju ravnatelji škola jer se javljaju na natječaj. To je kao domino efekt, a ja govorim samo o vrhu ledene sante”, izjavila je Mrak Taritaš.
Posebna pravila za svećenike koji krše zakone
Mrak Taritaš kritizira i što vrijede druga pravila za svećenike koji su pod istragom u odnosu na sve ostale građane.
“Kad se krenu istrage protiv svećenika, vi o tim istragama obavještavate biskupa. To ne vrijedi ni za jednog drugog građanina RH. To je jedna odredba ugovora koja nema veze ni s vjerom, s ničim. Ne može svećenstvo biti u povoljnijem položaju za kaznene istrage u odnosu na druge građane.”
Kao treću važnu stvar navodi imovinu i zemljišta kojiam Crkva raspolaže, a nitko ne zna čime točno.
“Pa je li došlo vrijeme da popišemo to i da znamo koja je to vrijednost? Da znamo što to znači za teret proračuna Republike Hrvatske i pitanje je od kud Crkvi ta silna imovina? Pa nije Crkva bila poduzetnik koja je bila na tržištu pa je tako zaradila. Trebamo detktirati koja je to crkvena imovina koja je tema povratka.”
Mrak Taritaš ističe kako je od 2016. godine u nekoliko navrata probala doći do iznosa koliko godišnje izdvajamo za katoličku crkvu.
“To je kao da im čupate zube na živo. Dobijete jedan podatak, pa shvatite da nemate sve. U pet navrata sam tražila dopunu podataka. Uspjela sam doći do podataka koliko izdvaja država, ali do podataka koliko izdvajaju jedinice lokalne samouprave ne, to bi trebalo od svake jedince posebno tražiti. Procjena je da se otprilike oko dvije milijarde kuna na razini godine izdvaja za Crkvu”, kaže Mrak Taritaš i naglašava da u to ne ulazi održavanje kulturnih sakralnih građevina.