Prema mjesečnom biltenu Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) za srpanj, u evidenciji je bilo ukupno 87.798 nezaposlenih osoba. Među njima, 37.860 su muškarci, dok je 49.938 žena. Od ukupnog broja nezaposlenih, njih 74.219 ima radno iskustvo. U srpnju je bilo 15.508 novoprijavljenih osoba na Zavodu za zapošljavanje. Ovi podaci pružaju pregled trenutnog stanja na tržištu rada u Hrvatskoj te ukazuju na značajne razlike u nezaposlenosti između muškaraca i žena.
Aktualna brojka nezaposlenih još je niža. U ponedjeljak, u vrijeme pisanja ovog teksta, nezaposlenih je na brojčaniku HZZ-a bilo 81.458, ali njihova struktura bit će poznata kada HZZ objavi novi mjesečni bilten.
Prema mjesečnom biltenu Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) za srpanj, u evidenciji je bilo ukupno 87.798 nezaposlenih osoba. Među njima, 37.860 su muškarci, dok je 49.938 žena. Od ukupnog broja nezaposlenih, njih 74.219 ima radno iskustvo. U srpnju je bilo 15.508 novoprijavljenih osoba na Zavodu za zapošljavanje. Ovi podaci pružaju pregled trenutnog stanja na tržištu rada u Hrvatskoj te ukazuju na značajne razlike u nezaposlenosti između muškaraca i žena.
Najviše nezaposlenih koncem srpnja bilo je u Splitsko-dalmatinskoj županiji (14.119), Osječko-baranjskoj (11.780) te u Gradu Zagrebu (10.971).
Prema djelatnostima, nezaposlenost je najveća u prerađivačkoj industriji (11.124 nezaposlenih), trgovini na veliko i malo (9.542), u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (7.305) i u građevinarstvu (6.479).
Podaci o nezaposlenosti pokazuju zanimljivu sliku tržišta rada u Hrvatskoj. Najveći broj nezaposlenih nalazi se u jednostavnim zanimanjima, što obuhvaća poslove s nižim stupnjem stručne spreme, poput fizičkih radnika, s gotovo 27.955 osoba. Ovo je značajan dio ukupne nezaposlenosti, što ukazuje na manjak potražnje za ovakvim vrstama radne snage ili možda na neadekvatnu ponudu poslova u ovom sektoru.
S druge strane, znanstvenici, inženjeri i stručnjaci, kojih ima 14.888, također čine veliku skupinu nezaposlenih, iako se ti poslovi tradicionalno povezuju s visoko kvalificiranim kadrom. Tehničari i stručni suradnici, s 11.886 osoba, predstavljaju još jednu važnu skupinu nezaposlenih.
Na suprotnom kraju spektra, najmanje nezaposlenih ima u kategoriji zakonodavaca, dužnosnika i direktora – samo 46 osoba, dok je u vojnim zanimanjima registrirano svega osmero nezaposlenih. To pokazuje da su ove profesije ili izuzetno specifične ili da je njihova potražnja stabilnija, s manjim fluktuacijama na tržištu rada.
NAJVIŠE NEZAPOSLENIH
Jednostavna zanimanja u rudarstvu, građevinarstvu, proizvodnji i prometu – 11.424
Čistači/čistačice, perači/peračice, kućne pomoćnice i srodna zanimanja – 9.264
Stručnjaci/stručnjakinje za odgoj i obrazovanje – 6.505
Službenici/službenice na općim uredskim poslovima i srodna zanimanja – 5.937
Trgovačka zanimanja – 4.478
Stručni suradnici/stručne suradnice za poslovanje i upravljanje – 4.129
Tehničari/tehničarke tehničko-tehnoloških zanimanja – 4.097
Pravni stručnjaci/pravne stručnjakinje, stručnjaci/stručnjakinje za društvene znanosti i kulturu – 3.863
Službenici/službenice na obračunskim poslovima i na poslovima materijalnih evidencija – 3.782
Jednostavna poljoprivredna, šumarska i ribarska zanimanja – 3.662
NAJMANJE NEZAPOSLENIH
Vojni časnici/vojne časnice – 1
Vojni dočasnici/vojne dočasnice – 1
Zakonodavci/zakonodavke, dužnosnici/dužnosnice i direktori/direktorice – 2
Ostali vojni činovi – 6
Direktori/direktorice proizvodnje i specijaliziranih usluga – 10
Direktori/direktorice u turizmu, ugostiteljstvu, trgovini na malo i drugim uslužnim djelatnostima – 19
Administrativni i komercijalni direktori/direktorice – 15
Ostali administrativni službenici/ službenice – 61
Šumari/šumarke, ribari/ribarke i lovci/lovkinje – 80
Stručnjaci/stručnjakinje za poslovanje i upravljanje – 104
Dr. sc. Danijel Nestić s Ekonomskog instituta u Zagrebu ističe da, iako nezaposlenost u Hrvatskoj trenutno bilježi rekordno niske razine, među nezaposlenima postoji skupina ljudi čije profesionalne vještine više nisu tražene na tržištu rada. To su ljudi koji se možda nisu prilagodili promjenama u industriji ili nisu voljni mijenjati svoje željeno zanimanje, iako potrebe tržišta nalažu drugačije.
Oni koji su u tranziciji između školovanja i posla ili s jednog posla na drugi, obično brže nalaze novu priliku, dok je problematično za one čije su vještine zastarjele ili su previše specifične za trenutno stanje tržišta.
Nestić napominje da je u ekonomiji normalno imati određeni broj nezaposlenih – onih koji čine “bazen” radne snage, spreman reagirati na cikličke potrebe tržišta rada. Takva dinamika omogućava fleksibilnost kada se otvore nova radna mjesta ili dođe do kratkotrajnih potreba u određenim sektorima. Međutim, ključno je da pojedinci budu spremni prilagoditi se, učeći nove vještine ili se usmjeriti prema deficitarnim zanimanjima kako bi lakše našli zaposlenje.