Piše: Suzana Pavlović
Mirnom prosvjedu „Danas Luka, sutra JA!” i minuti šutnje pred splitskim Županijskim sudom odazvalo se oko 2.100 ljudi. Zakazuju odgojno-obrazovne institucije, zdravstvo i socijalna skrb. Voditeljica skupa Edita Lučić Jelić istaknula je nemoć Lukinih roditelja za prisustvovanje. Bio je njegov stric. Suorganizatorica Anka Đikić pročitala je “Priču za roditelje” Siniše Glavaševića. Mladić nije ovako trebao postati simbol borbe za pravedniji sustav.
Poručilo se političarima i institucijama o (ne)sigurnosti i manjkavosti sustava, a posebno pravosudnog. Politički diskurs i ponašanje svedeni su na kočijaško pljuvanje žuči u Saboru i Vladi. Istupi nemaju osnovnu pristojnost, asertivnu međusobnu komunikaciju i mirno rješavanje sukoba. Bivaju zapaženi s pjenom na ustima od bjesnila i vulgarnosti. Medijima to znači gledanost i novac. Vijeće za nacionalnu sigurnost nije se sastalo 28 mjeseci. Što onda očekivati od nižih sigurnosnih razina?
Inzistiralo se na najvećoj kazni za počinitelja umjesto za „obično ubojstvo“, odgovornosti sudaca za neučinkovitost, dugotrajnost sudskih procesa i donošenja odluka. Potrebno je uvažavanje struke i vještaka pri donošenju sudskih odluka za osobe opasne za sebe i druge. Nužne su postrožene kazne za višestruka ponavljanja djela tj. povratnike s izmjenama kaznenog zakonodavstva u tu svrhu. Napomenuto je prihvaćanje policijskog prijedloga optužnice. Teži se ukidanju blaže kazne za one s dosjeima i neizricanju mjera opreza. Predloženo je uvođenje internog nadzornog tijela rada DORH-a u donošenju optužnica i odluka. Zahtjevano je zakonsko određivanje trajanja kaznenih postupaka za teška kaznena djela. Mantra povezanosti poboljšanja sudačke učinkovitosti, odgovornosti i efikasnosti s povećanjem plaća nije pokazala djelovanje. Navedena je zabrana ranijeg izlaska na slobodu optuženika za teška kaznena djela.
Đikić počinitelja Antu Rušića vidi žrtvom nakaradnog sustava i razorene obitelji. Pokazao je probleme u ponašanju krađama i provalama od 14. godine. Otprije poznat sudu i policiji. Pravdalo ga se izostankom agresivnosti. Socijalna skrb treba obavljati procjenu rizika i uočiti eksternalizirane i internalizirane probleme. Škola može reagirati na rizično ponašanje. Puna su usta planiranja intervencija, sudskih i stručnih mjera.
Dijana Aničić, predsjednica udruge Anđeli, suze je okarakterizirala hrabrošću. Predsjednica udruge MoST Đordana Barbarić dodala je stavljanje mladih u fokus svih politika zbog izazovnosti vremena ljutnje, nepravdi, nemoći i očekivanog bespogovornog pristanka bez otpora. Zahtjevi skupa biti će službeno upućeni Vladi. Split ne treba ocrnjivati i generalizirati ljude. Svaki sustav ima predane i nekompetentne zatečene tu.
Načelnik Policijske uprave Splitsko-dalmatinske Slobodan Marendić držao se priče policijske prilagodbe situacijama, dosljednog rada te uključenosti u izvide i kriminalističko istraživanje. Policajci se oslanjanju na statističke pokazatelje suzbijanja i smanjenja stope kriminaliteta. Tvrdi da u posljednjih deset godina postižu sve bolju statistiku smanjenja ovakvih kaznenih djela s preokretom zbog Lukinog ubojstva. Zaključak je statistički boljitak umjesto pogoršanja. Statistika boluje od tamnih brojki neprijavljenih i neprocesuiranih počinjenih kaznenih djela. Brojke rasta ili pada fenomena mogu poslužiti sigurnosnim politikama, prevenciji i kaznenom zakonodavstvu. Nisu apsolutna stvarnost.
U Splitu je 2023. bilo jedno ubojstvo. Ove godine već jedno s porastom maloljetnih počinitelja kaznenih djela. Splićani izdvajaju napad na Sirobujama i smjenu policijskog šefa. Sarkastično se zahvaljuju gradskoj vlasti na srozavanju stanja. Gradonačelnik Ivica Puljak bije boj s HDZ-om i ne može misliti o tome. Iskazuju zabrinutost huliganstvom, pogoršanje sigurnosti i rast trgovine drogom. Nedostaje policijskih ophodnji. Revoltirani su nedjelotvornošću institucija i neredom u policiji, pravosuđu, socijalnoj skrbi, zdravstvu i prosvjeti. Spominju drogu, narkomane, kvazikamatare, prostituciju, „klošare“ i korumpiranu policiju. Policajci su ujedno vikendom redari klubova.
Zakon o sudovima za mladež normativ je za maloljetnike i mlađe punoljetnike počinitelje kaznenih djela. Propisuje hitni kazneni postupak, sankcije i kaznenopravnu zaštitu djece. Maloljetnik je osoba koja u trenutku počinjenja ima navršenih 14 godina. Kod Rušića sluti na godine propusta. Deklamira se o pomoći obiteljima problematičnih mladih, praćenju obiteljskih odnosa i savjetovanju. Policija je bitan čimbenik kod počinitelja kaznenih i prekršajnih djela. Rana i specijalna prevencija lijepo zvuče, ali kakva je praksa? Naklapanja o mladim ovisnicima i postupcima Zavoda socijalne skrbi. Psihijatrija je u domeni ovisnosti. Tu je i Kazneni zakon.
Rušić, dugogodišnji ovisnik o alkoholu i narkoticima, 17 godina kasnije zabada nož u Luku nakon „verbalnog i fizičkog sukoba“ po medijskoj karakterizaciji događaja. Smrtne posljedice ozlijede. Ogorčenost je „običnim ubojstvom“ odnosno osnovnim oblikom kaznenog djela ubojstva s kaznom zatvora od 5 do 20 godina. Očekuje se klasifikacija „teško ubojstvo“ s kaznom od 10 do 40 godina zatvora. Određen je jednomjesečni istražni zatvor pogotovo zbog opasnosti ponavljanja djela s nastavkom istrage do podizanja optužnice. Brani se šutnjom.
Luka Ritz trebao je biti prekretnica pooštravanja odnosa prema nasilju s naglaskom na smrtni ishod. On je postao simbolom borbe protiv uličnog nasilja. Pretučen je na zagrebačkom Mostu slobode vraćajući se kući zajedno s prijateljem. Višemjesečno traganje za počiniteljima unatoč fotorobotima i iskazima prolaznika rezultiralo je uhićenjem petorice maloljetnika i mlađih punoljetnika.
Majka Suzana Ritz pokrenula je Savjetovalište „Luka Ritz“ koje pruža psihosocijalnu podršku i savjetovanje djeci, mladima i roditeljima u prevladavanju poteškoća. Unaprijeđuju se njihove socijalne vještine. Usmjerenost je na prevenciju nasilja i rizičnih ponašanja, spriječavanje, odgađanje i umanjivanje čimbenika nastanka problema u ponašanju.
Filip Zavadlav žrtva je razorene obitelji, lošeg odrastanja i psihološke strukture ličnosti. U raljama ulice i nasilnika učinio je trostruko ubojstvo. Doživljava ga se herojem u distorziranom shvaćanju dozvoljenosti lišavanja života ako je za „više dobro“ društva.
Romantiziran je notorni ubojica Srđan Mlađan iz Petrinje. Glorifikacija devijantnosti, kriminala i nasilja društveno je razorna jednako kao nebavljenje time.