Na središnjeg gradskom zagrebačkom trgu postavljena je velika božićna jelka, kao i svake godine. U ponedjeljak su na nju stavljene kartonske kuglice s političkim porukama, koje su isprovocirale mnoge građane.
Na ovaj čin reagirala je Zorica Gregurić koja je između ostalog objavila:
Ni na svetu nedjelju ne daju nam mira. Ovi antikristi koji vode Zagreb spremni su svoju mržnju prema Hrvatskoj i domoljublju širiti koristeći kršćanske simbole mira i radosti. Pogledajte s kakvim gadarijama i porukama mržnje te kršenja Deklaracije o Domovinskom ratu su okitili bor na Trgu bana Josipa Jelačića!!
Prijavila sam to odmah nadležnim službama, a od odgovornih (Grada Zagreba) tražim očitovanje na ovu svinjariju koju su priredili nama Zagrepčanima u dane kad radosno iščekujemo Isusovo rođenje.
Zorica Gregurić
Porukama poput “Za Božić želim temeljit popis gdje je tko STVARNO bio ’91” problematizira se razdoblje Domovinskog rata te sudjelovanja Hrvatske vojske u zločinima u BiH.
Iza ovog političkog čina, kako su ga nazvali, stoji Inicijativa mladih za ljudska prava. Nevladina je to i regionalna udruga koja ogranke osim u Hrvatskoj ima i u Srbij, BiH, Kosovu te Crnoj Gori, prenosi Dnevnik.hr.
Na svojoj službenoj stranici naveli su da iza postavljanja kuglica na bor stoji želja za poticanjem dijaloga i suočavanjem s prošlošću te preuzimanjem odgovornosti za počinjene zločine čime bi se postavili temelji za stabilnost regije.
“Postavljanje kuglica je aktivistička akcija koja je legitimni i dopušteni način aktivizma i izražavanja nezadovoljstva postojećim stanjem, pokretanja javne rasprave ili poticanja institucija na djelovanje”, napisali su.
Pokrenutom inicijativom posebno su htjeli svrnuti pozornost za potrebu da se osuđenim hrvatskim zločincima, a među njima navode i Darija Kordića, oduzmu odlikovanja.
“Kad je riječ o temama koje se tiču ratova 1990-ih ili njihovih posljedica, polarizacija je uobičajena praksa, a burne reakcije na naše ukazivanje na selektivnost kolektivnog pamćenja rata i uloge RH te relativiziranje počinjenih zločina ne izostaju. Upravo zbog selektivnog odnosa prema prošlosti koji prevladava u medijima, obrazovnom sustavu i političkom diskursu, ovakve akcije su nužne za jačanje demokratskog društva.
Inicijativa mladih za ljudska prava broji tri zaposlene osobe, a Skupština broji 18 članova. Među popisanim donatorima na stranicama udruge uz Središnji državni ured za demografiju, Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske i mlade naveden je i Grad Zagreb.
Kao članovi su navedeni Senna Šimek, Margareta Blažević, Dora Tomljanović i Mario Mažić, koji je osnivač Inicijative.