Piše:Suzana Pavlović
Uslijed poplava i proglašenog izvanrednog stanja na području Sisačko-moslavačke županije, Državna intervencijska postrojba civilne zaštite Zagreb Ravnateljstva civilne zaštite MUP-a RH dronom je snimila područje Dvora na Uni radi izviđanja i praćenja situacije na poplavljenim područjima odnosno u Kuljanima.
Kuljani imaju 79 stanovnika. Površina naselja je 2,5 km2. Stradali su u Domovinskom ratu od pobunjenih Srba i Jugoslavenske narodne armije. Pokolj i paljenje sela odvilo se 26.srpnja 1991.
Nacional je objavio vapaj SDSS načelnika Općine Dvor Nikole Arbutine sljedeće sadržine:”Živimo li mi u Hrvatskoj i jesmo li građani drugog reda?”.
Borba s vodenim valom traje već nekoliko dana s dežurnim službama na nabujaloj rijeci Uni gdje konkretno naselje leži. Iako vodostaj Une opada s montažnim barijerama u Hrvatskoj Kostajnici koje se još odupiru vodi, Dvor uzvodno je u opetovanim vodnim problemima. Državna cesta D47 je poplavljena, a općina je odsječena od ostatka Hrvatske. Uz Kuljane kritični su Unčani.
Mještani su ogorčeni i bijesni tvrdeći kako to tako izgleda kad god padne više kiše. Izrekli su da nisu dobili ni vodu za piće, koja im je ipak stigla u popodnevnim satima, niti ikakvu drugu pomoć, a da je Civilna zaštita samo prošla kroz selo. Potpuno odsječena mjesta obilazi Hrvatska gorska služba spašavanja.
Arbutina je tvrdio da su njegovi sugrađani opravdano ogorčeni. Potvrdio je da su Kuljani “stvarno svaki put poplavljeni” i da (još) nisu stradali stambeni objekti. Unčani i Kuljani nisu branjena područja kao Dvor i H.Kostajnica.
Definicija Državne geodetske uprave kaže:”Branjena područja određena su Pravilnikom o posebnim uvjetima za obavljanje djelatnosti vodoistražnih radova i drugih hidrogeoloških radova, preventivne, redovne i izvanredne obrane od poplava, te upravljanja detaljnim građevinama za melioracijsku odvodnju i vodnim građevinama za navodnjavanje (NN 83/10). Branjeno područje je temeljna teritorijalna jedinica za obranu od poplava”.
Provedbeni planovi branjenog područja podrazumijevaju opis branjenog područja s ocjenom mogućih opasnosti od poplava i planiranim mjerama za njihovo uklanjanje i ublažavanje, kartografski prikaz branjenog područja, zadatke i ovlaštenja svih sudionika u obrani od poplava, potrebnu opremu, ljudstvo i materijal za provođenje mjera obrane od poplava, redoslijed obveza u obrani, mjerodavne elemente za proglašenje mjera obrane od poplave i ostale podatke značajne za obranu od poplava.
Arbutina je novinarima ovog tjednika branjeno područje objasnio kao obranu cijelog naselja, svake kuće i gospodarskih objekata. Ustvrdio je da se tako sve od Zamlače, koja je prvo naselje na putu od Dvora do H.Kostajnice, brane samo stambeni objekti principom objekt po objekt čime su gospodarstveni objekti prepušteni sami sebi, a da oni u Dvoru nemaju kapacitet, stožer ni DVD.
Nakon ovakvih izjava načelnika općine u četvrtom mandatu trebalo bi se zapitati kakva je njegova sposobnost u svakom smislu i segmentu te treba li mu ponovno na nadolazećim lokalnim izborima ukazati povjerenje. Čelna osoba treba skrbiti za dobrobit nekoliko tisuća ljudi u okviru svih društveno-političkih polja i kriznih stanja.
Revoltiranost, izoliranost, politikanstvo na najnižim razinama i sitni interesi politikusa te uporno svjesno guranje Dvora u ponor jesu razlozi zašto svatko tko ima prilike odlazi s tog područja. Diskurs načelnika svodi se na, kolokvijalno rečeno, kukanje o zaboravljenosti i izoliranosti bez vidljivih pomaka i srčane borbe onih koji općinom upravljaju godinama te koji i sami pokazuju određenu dozu apatije uz notornu nezainteresiranost za budućnost tog kraja.
Oštro se branio na tvrdnje mještana Kuljana da nisu dobili adekvatnu opremu za obranu od poplava. Napad je najbolja obrana uz izricanje slavne rečenice:”Nije istina”. Tvrdi da je u četvrtak došla dojava Hrvatskih voda koji su dopremili vreće i pijesak koji su “oni” kao Općina donijeli u najizloženije Kuljane te da su dodavali vreće i ostalo potrebno za obranu.
Načelnik je izgleda pomalo izgubljen u prijevodu osim što pokazuje znake vlastite nesposobnosti (kriznog) djelovanja i rada. Ukazuje da je najveći problem prilikom obrane često poplavljivanje državne ceste o čemu navodno govori posljednjih desetak godina.
Uobičajena praksa ping-pong prebacivanja vrućeg krumpira odgovornosti kad god se dogodi krizno stanje i nesreća nije izostala. Nabujala prljava voda (ne)odgovornosti navodi se na vodenicu Hrvatskih cesta i Hrvatskih voda u svrhu pranja lokalne razine.
No, vrag je uvijek u detaljima koje se politicusi vulgaris Hrvatske trude skriti ili zakamuflirati. Na dan 13.travnja 2023. vlastela se pohvalila izgradnjom obaloutvrde na Uni vrijednosti 1,4 milijuna eura iz Fonda solidarnosti Europske unije za sigurniji promet do Dvora u sad poplavljenim Kuljanima. Navodi se kako su Hrvatske vode tamo počele graditi obaloutvrdu duljine 220 metara za spriječavanje čestog prelijevanja Une preko H. Kostajnica-Dvor ceste što uzrokuje prekide prometa.
Gradilište je posjetio HDZ sisačko-moslavački župan Ivan Celjak s glavnim direktorom Hrvatskih voda Zoranom Đurokovićem. Ovaj projekt, po Đurokovićevoj izjavi, uvjet je Hrvatskim cestama za nadogradnju i obnovu jedine državne ceste koja vodi prema Dvoru.
Plan je bio da se krajem radova stabilizacije obalnog pojasa trebalo spriječiti dodatno urušavanje lijeve obale zbog potresa, jakih oborina i erozijskog djelovanja visokih vodostaja Une.
U Kuljanima je nakon potresa 2020. ustanovljena pojava odrona lijeve obale s vremenskim proširenjem na duljinu od 15 metara zbog čega je obalu trebalo učvrstiti nakon čega je faza gradnje obaloutvrde. Po običaju plan je začinjen riječima kako će to osigurati stanovnike Kuljana.
Đuroković je prije dvije godine smatrao kako obala ne bi izdržala novi vodostajni porast zbog velike visinske razlike prema Uni čime bi se klizište dodatno aktiviralo i poplavilo cestu. Izrekao je da je to opasnost za kuće u Kuljanima zbog čega je obaloutvrdu bilo nužno graditi od kamenog materijala tj. 22.000 kubika kamena zbog brzine Une s njenim podrivanjem.
Pohvalio se da je utrošeno 28 milijuna eura samo u zaštitu od štetnog djelovanja vode s tadašnjim vjerovanjem da će sva EU sredstva iskoristiti do 30.lipnja 2023.
Svojevremeno se i HDZ-ov Ante Sanader na svojim društvenim mrežama pohvalio obnovom 28 kilometara nasipa i obaloutvrda unutar 420 milijuna eura za obnovu od potresa što je uključivalo 217 klizišta.
Branko Bačić se također na Facebooku pohvalio 12.lipnja 2023.obnovom obaloutvrda i nasipa prilikom čestitke županu Celjaku i suradnicima na “brojnim realiziranim projektima” opisavši to “najljepšim poklonom županiji i žiteljima na 30.obljetnicu Sisačko-moslavačke županije.
Arbutina se u to vrijeme u Kuljanima zahvaljivao županu Celjaku i Đurokoviću što su odmah nakon potresa i pojave kuljanskog klizišta reagirali i projekt prijavili EU Fondu solidarnosti. Rekao je da u poplavama ta državna D47 prometnica bude potopljena na 6 mjesta, a da će radovima problem biti trajno otklonjen.
Banovina i cijela Hrvatska dvije godine kasnije svjedoče da problem nije riješen nego je pogoršan. Protupoplavna obrana je po tko zna koji put zakazala.
Mjesec dana nakon u svibnju 2023. Nikola Arbutina odjeven u uniformu dao je intervju za portal banija.rs također povodom poplava na općinskom području. Iznosio je o smirivanju vodnog vala i poboljšanju stanja. Izjava za taj medij bila je:
”Ovo nam je novo iskustvo, jer su kako kaže, do sada uglavnom bili izloženi poplavama od rijeke Sane, dok je sada po prvi put uzrok poplava bila rijeka Una koja je uzvodno u naselju Dobretin imala najviši vodostaj koji je ikada zabilježen, i to je stvorilo dodatni problem, a prije toga smo imali bujične vode i našu rječicu Žirovac koja je početkom ove sedmice, stvorila dodatne probleme pa je sva ta količina vode kulminirala, jer rijeka Una nije mogla primiti svoje pritoke. Stoga je osam naselja nizvodno od Dvora, i četiri uzvodno izloženo poplavama. Sam Dvor nije bio izložen poplavama jer je po dokumentima Hrvatskih voda, branjeno područje, što znači da se brani cijelo naselje, dok su nebranjena naselja, sva mjesta od Dvora prema Hrvatskoj Kostajnici, odnosno od Dvora prema Ivanjskoj, gdje se brani objekat po objekat.”
U tim izjavama naglasio je da je suradnja sa Hrvatskim vodama i Civilnom zaštitom bila na izuzetno visokom nivou s pravovremenom dostavom vreća i pijeska uz stalno dopremane pumpe za ispumpavanje vode.
Za banija.rs iznio je u tom trenutku:”Na žalost, naše operativne snage u Dvoru su slabe. Zašto? Zato što je stanovništvo uglavnom starije životne dobi. Iako imamo tri vatrogasna društva, mi mali broj ljudi možemo moblizirati, stoga imamo probleme da branimo naselja uzvodno i nizvodno od samog Dvora, da dopremimo svima vreće i pijesak”.
Zaključno je svibnja 2023. rekao o ekstremnim vrijednostima Une i uzvodno od njenog ušća u rijeku Sanu u BiH zbog čega je bio mišljenja da je ključno čistiti riječna korita. Tvrdio je o upoznatosti da je Una zaštićeno područje u Hrvatskoj, Republici Srpskoj i Unsko-sanskom kantonu, ali je mislio da bi se predstavnici obje države trebali dogovoriti o čišćenju riječnih korita umjesto pravljenja nasipa za koje se nema dovoljno novca.
S obzirom koliko se predstavnici srpske nacionalne manjine zaklinju da čine sve u ime dobrobiti hrvatskih Srba zanimljivo je kako se Arbutina nije trgnuo za zaštitu od vodnog vala 73% Srba i 17% Hrvata koji su im vječna kost u grlu te onih 10% ostalih kako su se izjasnili prema zastarjelom Popisu stanovnika iz 2011. na koji se pozivao uoči onog 2021.
Za posjeta predsjednika SDSS-a Milorada Pupovca Gornjoj Bačugi u Sisačko-moslavačkoj županiji lipnja 2020. Arbutina je šefu referirao da sela oko Dvora godinama imaju patnju s nedostatkom vode iako leže na Uni, ali je Pupovcu pokazao napredovanje radova izgradnje vodovoda Kozibrod vrijednosti 18.278,00 kuna koji su se tad postavljali na cesti od Kozibroda prema Dvoru.
Raportirano je da je dotad na izgradnju potrošeno više od 9 milijuna kuna od čega su financije većinski osigurale Hrvatske vode, a Općina Dvor oko 920.000 kuna. Završilo se 7 km glavnog i 3 km sekundarnog vodovoda, a do potpunog kraja trebalo je izgraditi još 3 km glavnog i 2 km sekundarnog cjevovoda. Potrebno je bilo osigurati još oko 5 milijuna kuna do potpunog kraja tog pothvata.
Tvrdio je da je 2021. do 2022. provođen rad na komunalnoj infrastrukturi vrijednosti 15 milijuna kuna (14.619,00 kuna) obnove vodoopskrbne mreže uključujući sanaciju potresne štete. Najveći realizirani projekt bila je izgradnja vodovoda od Kozibroda do Hrvatske Kostajnice trajanja radova tri godine. Hrvatske vode realizirale su 90%, a 10% Općina Dvor. Smatrao je pritom dragocjenom podršku saborskog Kluba zastupnika SDSS-a, Ministarstva održivog razvoja i Hrvatskih voda.
U intervjuu za portal srbi.hr 2018. načelnik sada poplavljene općine tvrdio je da u pojedinim mjestima imaju jednu ili dvije kuće te pretežno starije stanovništvo. Naveo je da je 2017. Općini prošao projekt vodovoda dužine 6 kilometara od Gornjeg do Donjeg Javornja. Vrijednost je bila 5,3 milijuna kuna.
U to vrijeme je rekao kako je Općina prema Hrvatskim vodama išla s još 10 kilometara magistralnog i šest kilometara sekundarnog vodovoda zbog spajanja s H.Kostajnicom za osiguranje vode u postojećoj mreži i daljnjem širenju vodovodne mreže.
U istom intervjuu izjavio je sljedeće:”Sada u ovoj novoj finansijskoj raspodeli sredstava opština ima novce i mogla bi da utiče na neke stvari, ali mi nažalost sada nemamo kome da pomognemo…”
Tom prilikom izrekao je i:”Mi smo po površini treća općina u Republici Hrvatskoj. Po svojoj teritorijalnoj poziciji mi smo oduvijek i bili izolirani, ali čak je i ta infrastuktura koju smo imali je u puno lošijem stanju nego nekada. Dislocirani smo u smislu da se kroz Dvor ne može proći nego put vodi samo do njega. Zbog toga nismo mnogima ni interesantni, a nemamo ni dovoljan broj stanovnika da bi neko ulaganje ovde bilo ekonomski isplativo.”
Prije četiri godine Arbutina se pohvalio donacijom 320.000 kuna od predsjednika Republike Srbije Aleksandra Vučića kod službenog posjeta Hrvatskoj za kupnju vozila hitne pomoći pri čemu je Općina osigurala još 200.000 kuna za isto.