Digitalni euro stiže, ali gotovina ostaje: HNB smiruje zabrinutost građana
Uvođenje digitalnog eura, koje bi moglo započeti najranije 2028. godine, neće značiti kraj papirnatim novčanicama i kovanicama. Štoviše, njihova će uloga biti dodatno osnažena uredbom Europskog parlamenta, poručila je Hrvatska narodna banka (HNB) odgovarajući na sve češća pitanja građana i medija.
„Planirano uvođenje digitalnog eura ne znači ukidanje gotovine. Dapače, gotovina će i dalje imati svoju važnu i sigurnu ulogu u svakodnevnim transakcijama“, ističu iz HNB-a.
Gotovina i dalje tražena
Unatoč snažnom rastu digitalnih plaćanja, posebice tijekom pandemije koronavirusa, potražnja za gotovim novcem ostala je stabilna u svim dobnim skupinama. Istraživanja provedena 2024. godine pokazuju da većina građana eurozone želi zadržati mogućnost plaćanja kešom i očekuje da će on biti dostupan i ubuduće.
Europska središnja banka (ESB) i Europska komisija već rade na zakonodavnom okviru koji će zaštititi status euronovčanica i eurokovanica, uz paralelno uvođenje digitalnog eura. U praksi to znači da će trgovci i pružatelji usluga načelno morati prihvaćati gotovinu, a državama članicama bit će obveza osigurati dovoljno bankomata i poslovnica kako bi gotovina ostala dostupna svima.
Nadopuna, a ne zamjena
Digitalni euro zamišljen je kao dopuna postojećim oblicima plaćanja. Građani bi njime plaćali putem kartice, mobilne aplikacije ili drugih tehničkih rješenja, uz jednaku sigurnost i jednostavnost kao kod klasičnih elektroničkih plaćanja. Bit će dostupan i u mrežnim i u izvanmrežnim uvjetima, što znači da bi mogao poslužiti i u kriznim situacijama poput kibernetičkih napada ili nestanka električne energije.
Iz HNB-a naglašavaju da digitalni euro neće biti oblik štednog depozita, niti će se na njega obračunavati kamate. „Neosnovane su tvrdnje o mogućnosti naplate negativnih kamata ili ograničavanja ulaganja kroz digitalni euro“, poručuju.
Privatnost i sigurnost na prvom mjestu
Jedna od ključnih karakteristika novog sredstva plaćanja bit će visoka razina zaštite privatnosti. ESB i nacionalne središnje banke, uključujući HNB, neće imati pristup osobnim podacima korisnika niti će ih pohranjivati.
Projekt digitalnog eura trenutačno je u fazi pripreme, koja uključuje razvoj tehničke infrastrukture, pravnog okvira i ispitivanje korisničkih potreba. Do kraja 2025. očekuje se odluka ESB-a o prelasku u novu fazu, no konačno uvođenje ovisit će o Europskom parlamentu i državama članicama.
Gotovina ostaje ključna za otpornost
HNB podsjeća da gotovina i dalje ima nezamjenjivu ulogu – od financijske uključenosti građana do osiguravanja otpornosti gospodarstava u kriznim razdobljima. „Cilj je očuvati gotovinu kao sigurno, pouzdano i uključivo sredstvo plaćanja koje će i dalje stajati uz bok digitalnim oblicima“, poručuju iz središnje banke.
Nacionalnoplus