PAD BROJA REDOVNIKA I REDOVNICA
Broj redovnika i redovnica u Hrvatskoj u posljednjih je manje od deset godina pao za oko tisuću, pokazuju podaci Hrvatske redovničke konferencije. Dok zvona i dalje označavaju nedjeljne mise, sve je manje onih koji bi ih mogli predvoditi.
MLADI I SVE VEĆA DISTANCA PREMA POZIVU
Među mladima se sve češće može čuti kako je odluka o redovničkom pozivu opterećena društvenim pritiscima i nerazumijevanjem.
“Zato što je to za neke sramotno, odlučiti se za takvo nešto zbog društva. Nekako, o vjeri se priča kao da je to nešto sramotno, a ne kao nešto čime bismo trebali biti ponosni”, smatra Matea Matanić iz Zagreba.
Ipak, dio mladih koji redovito dolaze na misu ističe kako bi Crkva trebala biti otvorenija i pristupačnija.
CRKVA U BROJKAMA: 3200 REDOVNIKA U 77 ZAJEDNICA
U Hrvatskoj djeluje 77 redovničkih zajednica, od kojih su 54 ženske i 23 muške. Ukupno je oko 3200 redovnika i redovnica.
Poseban uvid u zatvoreniji red imaju klarise, redovnice koje žive u samostanu bez izlaska u svijet. Njihova svakodnevica odvija se u potpunoj tišini i molitvi.
DEMOGRAFSKI PAD I NOVA STVARNOST ZVANJA
Nove statistike sestru Mariju Hedvigu iz Reda svete Klare ne iznenađuju.
“Vrlo se malo djece rađa i ne može biti kao nekad, kad se u obiteljima rađalo po petero ili desetero djece”, ističe.
Uz demografske promjene, kao jedan od izazova navodi se i sve teže osobno prihvaćanje poziva.
PUT DO ZVANJA I BORBA UNUTAR SEBE
O svom putu govori fra Stjepan Brčina iz Hrvatske provincije svetog Jeronima franjevaca konventualaca, koji je redovnički život započeo nakon 26. godine, prethodno radeći kao građevinar.
“To je bila intenzivna godina razlučivanja i prepoznavanja znakova, lomljenja unutar sebe i prihvaćanja tog poziva – hoću li uspjeti, hoću li moći završiti fakultet. Danas je tu i pitanje što će drugi reći, roditelji, prijatelji”, kaže.
Od preuzimanja službe odgojitelja na Svetom Duhu, broj kandidata u njegovoj zajednici porastao je s dva na 18, a sve je više i onih koji se odlučuju za poziv u kasnijoj životnoj dobi.
“Dolaze ljudi koji već imaju karijeru, posao i iskustvo, pa odjednom trebaju sve to ostaviti i krenuti u nešto nepoznato”, dodaje.
SUSRET KOJI MIJENJA ŽIVOT
Slična iskustva dijele i redovnici i redovnice unutar zajednica. Sestra Hedviga ističe kako i osobne krize mogu postati prekretnica.
“Neko vrijeme nisam bila redovita vjernica, ali nakon jedne ispovijedi doživjela sam susret s Gospodinom Isusom Kristom”, prisjeća se.
MLADI TRAŽE NOVI PRISTUP CRKVE
Mladi smatraju kako je za veći interes potrebno više otvorenosti i aktivnosti usmjerenih prema njima.
“Puno više mladih edukatora, više mladih u Crkvi, zajednička putovanja i aktivnosti koje bi ih privukle”, kaže Matea Matanić.
IZAZOV ZA BUDUĆNOST CRKVE
U zemlji u kojoj se oko 80 posto građana izjašnjava kao katolici, Crkva se suočava s izazovom kako zadržati i potaknuti nova zvanja u vremenu promijenjenih društvenih i demografskih okolnosti.
Nacionalnoplus