Na marginama samita o Zapadnom Balkanu u Ljubljani, bivša hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović osvrnula se na dramatična globalna zbivanja, ali i na stare unutarnjopolitičke prijepore koji godinama prate strateške vanjskopolitičke projekte Hrvatske.
Stigavši u Europu izravno iz Sjedinjenih Američkih Država, vijest o pucnjavi na Trumpovoj gala večeri za novinare primila je odmah po slijetanju, što ju je nagnalo na trenutnu i oštru reakciju.
Poručila je kako takav čin u potpunosti osuđuje jer nasilje nikada nije i ne smije biti odgovor na bilo koje ponašanje, političku krizu ili stavove s kojima se ne slažemo. Naglasila je da se borba u demokratskim prostorima mora isključivo voditi kroz poluge demokracije i političkih institucija, a ne mecima.
Inicijativa triju mora kao stup sigurnosti
Osim osude atentata, Grabar-Kitarović je iskoristila priliku da obrani strateške projekte koje je pokrenula tijekom svog mandata, posebice se osvrnuvši na nadolazeće događaje u Dubrovniku. Gledajući deset godina unatrag, izrazila je veliko zadovoljstvo putem koji je Inicijativa triju mora prošla od same ideje pa sve do formiranja poslovnog foruma i investicijskog fonda.
Prema njezinim riječima, postigli su ono što su htjeli, a to su konkretni projekti u području energetske i prometne infrastrukture te na području digitalizacije, čime je osnažen prostor srednje Europe koji je doista prostor gdje se testira sigurnost i kohezija cijele EU.
Odgovor na prozivke s Pantovčaka
Navela je da se prije svega htjelo povezati sjever i jug između tri mora jer se, nakon završetka Hladnog rata, povezivao istok i zapad, ali ne i ovaj pravac. Poseban osvrt dala je na ranije izjave aktualnog predsjednika Zorana Milanovića, koji je Inicijativu nazivao bespotrebnom i birokratskom.
Bivša predsjednica je te navode odlučno odbacila, istaknuvši kako je ona preživjela mnoge političke promjene ne samo u Hrvatskoj nego i drugdje. Pojasnila je kako je ovo zapravo jedna od rijetkih inicijativa koja nema birokracije, tajništva, čime je izravno odgovorila na predsjednikove prozivke.
Geopolitička vizija i budućnost Europe
Zaključno je podsjetila kako je cijela Inicijativa nastala 2015. i to nakon početka hibridnog rata u Ukrajini, što se pokazalo kao vizionarski potez jer je vrijeme potvrdilo njezinu geopolitičku bitnost.
Iako se u to vrijeme nije moglo predvidjeti da će doći do ovako velikog rata u Europi, Grabar-Kitarović je poručila da upravo zato srednja Europa mora učvrstiti svoju logistiku – i prometnu i energetsku i digitalnu infrastrukturu, čime bi se osigurala dugoročna stabilnost ovog dijela kontinenta.