Miris soli, šum valova i bijeg od svakodnevice – za mnoge je to idealna slika savršenog ljeta. Međutim, put do jadranskih plaža ove sezone za dobar dio građana ostaje samo želja na papiru.
Prema najnovijim podacima o ljetnim planovima, trendovi pokazuju jasnu podijeljenost: 54 posto građana ove godine ne planira ići na klasično ljetovanje, dok 35 posto spremno iščekuje odlazak na godišnji odmor. Neodlučnih je još uvijek 11 posto.
Razlozi za ovakvu bilancu djelomično leže u demografiji – starije generacije i umirovljenici teže se odlučuju na daleka putovanja, dok dio stanovnika već uživa u blagodatima života na obali.
Ipak, ne može se zaobići činjenica da ljetni odmor na jednoj od najljepših obala svijeta postaje sve ekskluzivnija priča. Cijene smještaja, restorana i popratnih sadržaja dosegnule su razine koje su izazov i za strane goste s boljom kupovnom moći, zbog čega se prirodno nameće pitanje kako u budućnosti balansirati globalnu privlačnost Jadrana i pristupačnost domaćim ljubiteljima mora.
Provjereni recepti za odmor: Gdje spava domaći gost?
Među onima koji će ove godine osjetiti čari ljetovanja, velika većina – čak 82 posto – ostaje vjerna domaćim destinacijama i istraživanju vlastite obale i unutrašnjosti. Za inozemne aranžmane odlučilo se 16 posto ispitanika, dok 2 posto još važe opcije.
Kada je riječ o odabiru smještaja, domaći turisti pokazuju veliku snalažljivost i oslanjaju se na provjerene opcije:
-
30% bira komercijalni privatni smještaj (apartmane i sobe).
-
25% odmor provodi u krugu obitelji ili kod prijatelja, koristeći prednosti besplatnog boravka.
-
20% se odlučuje za hotelski komfor.
-
18% ljetuje u vlastitim vikendicama i nekretninama.
-
2% bira avanturu u kampovima, 1% odsjeda u hostelima, dok se ostatak raspoređuje na druge oblike smještaja.
Dok hoteli polako klize prema kategoriji luksuza, tradicija odlaska “kod rodbine na more” ili u šarmantni privatni smještaj i dalje drži poziciju temelja domaćeg turizma.
Stručnjaci stoga naglašavaju važnost očuvanja održivog turizma koji bi trebao biti u ravnoteži s prirodom, ali i ostati otvoren te pristupačan ljudima iz svih krajeva zemlje.
Što koči odlazak na more?
Za više od polovice onih koji ove godine preskaču ljetne radosti na obali (51 posto), glavni razlog je vrlo jednostavan – financijski budžet im ne dopušta takav izdatak. Troškovi odmora u jeku sezone rasli su znatno brže od mogućnosti prosječnog novčanika, što je promijenilo navike putovanja u odnosu na neka prošla vremena.
Za ostale koji ne putuju, razlozi su drukčije prirode:
-
20% ih ima privilegiju da već živi na moru ili u njegovoj blizini.
-
8% jednostavno ne preferira ljetovanja i gužve.
-
6% ostaje kod kuće zbog obiteljskih planova i obveza.
-
5% ne putuje iz zdravstvenih razloga.
-
4% ljeto provodi radno ili uz studentske obveze.
Najveći adut koji privlači i domaće i strane goste
Ipak, osim sunca i mora, Hrvatska ima jedan adut koji nema cijenu, a to je izniman osjećaj sigurnosti. Čak 91 posto građana osjeća se potpuno sigurno u svojoj zemlji. Tek 7 posto izražava nesigurnost, dok 2 posto nema definiran odgovor.
U svijetu modernih putovanja, gdje se destinacije biraju s velikim oprezom, podatak da živimo i odmaramo se u iznimno sigurnom okruženju naš je najveći turistički i društveni kapital. Ta opuštenost, sloboda kretanja i osjećaj zajedništva u svakodnevnom životu vrijednosti su koje privlače goste, ali i čine život u domovini ugodnim.
Očuvanje te mirne i gostoljubive atmosfere, bez nepotrebnih tenzija, ostaje ključni zadatak za sve nas – kako bismo i dalje s ponosom mogli uživati u svemu što naša zemlja nudi.
Nacionalnoplus