Ulično uznemiravanje nije tek neslana šala ili izolirani incident. To je globalni društveni problem koji izravno diktira kako se polovica čovječanstva kreće, odijeva i osjeća u javnom prostoru. Ove su poruke odjeknule u subotu s Cvjetnog trga, gdje je predstavljena kampanja STAND UP, inicijativa Zaklade Solidarna, L’Oreala i organizacije Right To Be, koja želi osvijetliti problem o kojem se predugo šutjelo.
Statistika koja mijenja svakodnevicu
Podaci međunarodnog istraživanja agencije IPSOS, provedenog na 20 tisuća ispitanika, otkrivaju poražavajuću stvarnost u kojoj gotovo 80 posto žena barem je jednom u životu doživjelo neki oblik uznemiravanja. Anja Zulić iz Zaklade Solidarna upozorila je da se ne radi samo o trenutnom neugodnom iskustvu, već o sustavnom problemu zbog kojeg čak 87 posto žena aktivno prilagođava svoje kretanje i mijenja rute, dok njih 60 posto svjesno bira odjeću ili način šminkanja kako bi pokušale izbjeći neželjenu pažnju. Pod uličnim uznemiravanjem podrazumijeva se čitav spektar ponašanja – od dobacivanja i zvižduka, preko neprimjerene gestikulacije i uhođenja, pa sve do izravnog dodirivanja i pipkanja.
Kako reagirati kada svjedočimo uznemiravanju?
Najveća prepreka u rješavanju ovog problema često je nesigurnost promatrača koji ne znaju kako intervenirati. Upravo zato kampanja promovira metodologiju “5D” koja nudi konkretne alate za sigurnu reakciju. Jedan od najučinkovitijih načina je odvlačenje pažnje (distract), gdje promatrač može prekinuti neugodnu situaciju postavljanjem banalnog pitanja ili fizičkim stajanjem između dvije osobe. Ako situacija zahtijeva autoritet, preporučuje se delegiranje (delegate), odnosno obraćanje vozaču, zaštitaru ili nekoj drugoj službenoj osobi u blizini.
Istraživanja pokazuju da se trauma uličnog uznemiravanja može usporediti sa seksualnim uznemiravanjem, zbog čega je ključna odgođena reakcija (delay), koja podrazumijeva pružanje podrške žrtvi nakon incidenta jednostavnim pitanjem je li u redu. Važan alat je i dokumentiranje (document), ali ne u svrhu objave na društvenim mrežama, već kao ponuda snimke žrtvi kao dokaza za potencijalnu prijavu policiji. Konačno, iako je najrizičnija, postoji i izravna reakcija (direct), kojom se od uznemiravatelja kratko i bez ulaženja u polemike zatraži da prestane sa svojim ponašanjem.
Umjetnost kao poruka solidarnosti
Prolaznici na Cvjetnom trgu mogli su vidjeti dva velika umjetnička platna koja simbolički prikazuju kontrast između javnog prostora obilježenog strahom i onoga utemeljenog na solidarnosti. Ova platna podsjećaju da ulično uznemiravanje prestaje biti privatna trauma onog trenutka kada postane kolektivna odgovornost. Cilj kampanje, koja je u Hrvatskoj educirala već dvije tisuće ljudi, jest osnažiti građane da prestanu biti nijemi promatrači i postanu aktivni sudionici u stvaranju sigurnijih ulica za sve.