Vlada Republike Hrvatske uputila je u saborsku proceduru opsežne izmjene Zakona o strancima koje donose značajne zaokrete u upravljanju migracijama i radnom snagom. Ključna novost koja će izravno utjecati na tisuće radnika iz trećih zemalja je uvođenje obveze učenja i polaganja ispita iz hrvatskog jezika. Strani radnici će nakon godinu dana boravka morati položiti ispit na razini A1.1 kako bi ostvarili pravo na produljenje dozvole za boravak i rad. Osim jezičnog uvjeta, rok za rješavanje dozvola produljen je na 90 dana, dok je dopušteno razdoblje nezaposlenosti povećano na tri, odnosno šest mjeseci za one koji su u sustavu dulje od dvije godine.
Lakša promjena poslodavca, ali uz jasna teritorijalna ograničenja
Novi zakonski okvir donosi veću fleksibilnost radnicima, omogućujući im lakšu promjenu zanimanja kod istog poslodavca, ali i promjenu samog poslodavca nakon šest mjeseci rada bez potrebe za izdavanjem potpuno nove dozvole. Ipak, država uvodi i zaštitne mehanizme; radnik s dozvolom za deficitarno zanimanje više neće moći raditi u onim policijskim upravama gdje to zanimanje nije na listi deficita. Administrativno rasterećenje osjetit će sezonski radnici jer će njihove dozvole sada vrijediti tri godine za istog poslodavca, uz mogućnost rada do devet mjeseci godišnje.
Udar na nesolidne poslodavce i “crne liste”
Značajne promjene čekaju i tvrtke koje zapošljavaju strance. Uvode se stroži financijski pragovi, pa će tako pravne osobe morati dokazati priljev po računu od najmanje 100.000 eura, a fizičke osobe od 40.000 eura u posljednjih godinu dana. Također, poslodavci ne smiju imati blokiran račun dulje od 30 dana. Oni koji se nađu na “crnoj listi” zbog utvrđenih nepravilnosti, neće moći dobivati nove dozvole godinu dana. Važna je i promjena u omjeru zaposlenih; pozitivno mišljenje HZZ-a izdat će se samo ako je među zaposlenima najmanje 10 posto domaćih radnika (ili državljana EGP-a i Švicarske).
Usklađivanje s EU i sigurnosni protokoli
Ove promjene, prema riječima ministra unutarnjih poslova Davora Božinovića, dolaze kao odgovor na potrebe tržišta, ali i radi usklađivanja s EU Direktivama i Paktom o azilu. Uvode se i stroži sigurnosni protokoli, poput dubinske provjere na vanjskim granicama i nezavisnog mehanizma praćenja temeljnih prava. Zanimljivo je da podaci za prvih devet mjeseci 2025. godine pokazuju blagi pad u broju izdanih dozvola, kojih je izdano nešto više od 136 tisuća, u usporedbi sa 158 tisuća u istom razdoblju prethodne godine.