Posmrtni ostaci 14 žrtava genocida nad Bošnjacima Srebrenice iz srpnja 1995. godine pokopani su četvrtak u tom gradu a sudionici komemoracije koja je održana u povodu 29. obljetnice tog zločina podsjetili su na važnost sjećanja na ubijene, ali obvezu borbe protiv nijekanja zločina i veličanja počinitelja.
U četvrtak, u memorijalnom kompleksu u Potočarima, održana je dženaza pod vodstvom poglavara Islamske zajednice u BiH, Huseina Kavazovića, gdje su pokopani posmrtni ostaci 6765 žrtava genocida u Srebrenici. U genocidu iz 1995. godine ubijeno je više od osam tisuća Bošnjaka. Najmlađa žrtva pokopana ovog četvrtka bila je 17-godišnji Beriz Mujić, dok je najstarija bila 68-godišnji Hamed Salić.
Na središnjoj komemoraciji, prvoj nakon što je Opća skupština UN-a 23. svibnja usvojila rezoluciju kojom se 11. srpnja proglašava međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici, Hamdija Fejzić, predsjednik organizacijskog odbora, istaknuo je značaj ove rezolucije. Naglasio je da ona predstavlja potvrdu važnosti borbe za pravdu i sjećanje na žrtve i njihove obitelji.
Preživjeli genocida u Srebrenici i dalje su suočeni s neprekidnim nijekanjem zločina od strane onih koji su odgovorni za njegov planiranje i izvršenje te koji su pružali utočište počiniteljima. Hamdija Fejzić je istaknuo da je dužnost preživjelih vraćati se u Srebrenicu i graditi budućnost, naglasivši da srebrenički Bošnjaci neće odustati od svog grada.
Munira Subašić, predsjednica udruge Majke Srebrenice, izjavila je da su preživjele majke imale obvezu odgajati svoju djecu da ne mrze, već da ljude dijele na dobre i loše. Izrazila je žaljenje što Srbija i njen predsjednik Aleksandar Vučić nisu podržali rezoluciju UN-a o Srebrenici, smatrajući to propuštenom prilikom za pomirenje i mir.
Predsjedatelj Predsjedništva BiH, Denis Bećirović, zahvalio je međunarodnim prijateljima koji su podržali rezoluciju UN-a, naglašavajući da će 11. srpnja zauvijek biti međunarodni dan sjećanja na genocid u Srebrenici. Bećirović je pozvao na suradnju sa Srbijom, unatoč njenom protivljenju rezoluciji, ali je upozorio da tu suradnju ugrožava velikodržavna politika sadašnjeg beogradskog režima.
Bećirović je istaknuo da je politika Srbije i vodstva bosanskih Srba danas jednaka onoj iz 1992. godine, samo što je sada vode Aleksandar Vučić i Milorad Dodik umjesto Slobodana Miloševića i Radovana Karadžića. On je deklaraciju tzv. svesrpskog sabora iz lipnja ocijenio kao opasniji dokument od memoranduma SANU iz 90-ih godina, koji je postavio temelje velikosrpske ekspanzije i rata u bivšoj Jugoslaviji.
Visoki predstavnik za BiH, Christian Schmidt, istaknuo je važnost rezolucije UN-a koja izričito osuđuje nijekanje srebreničkog genocida, naglašavajući da je to imperativ za svakoga kome je stalo do istine i činjenica. Schmidt je upozorio da su izjava iz Republike Srpske koje niječu ratne zločine i genocid te veličaju ratne zločince stalne uvrede za žrtve, te bi takve izjave ubuduće morale biti sankcionirane. Podsjetio je na svoje intervencije kojima je osigurao da se osuđenima za ratne zločine zabrani kandidiranje na izborima te da se sudske presude iz inozemnih sudova uvedu u kaznene evidencije u BiH.
Schmidt je također ponovio poruku da neće biti nikakvog “mirnog razdruživanja” BiH, odbacujući najnoviji prijedlog čelnika bosanskih Srba, Milorada Dodika, koji je ranije prijetio secesijom.
Graciela Gatti Santana, predsjednica Rezidualnog mehanizma za međunarodne kaznene sudove (MICT), podsjetila je da je sudski utvrđeno kako je više od osam tisuća bošnjačkih muškaraca i dječaka likvidirano u srpnju 1995., a najmanje 30 tisuća Bošnjaka protjerano iz Srebrenice nakon pada enklave pod zaštitom UN-a. Na temelju tih činjenica međunarodni su suci donijeli zaključak o počinjenju genocida, zbog čega su, uz ostale, izrekli sedam kazni doživotnog zatvora.
Gatti Santana je naglasila kako su međunarodni sudovi dali značajan doprinos u borbi protiv nekažnjivosti, te je istaknula nužnost da domaće pravosuđe u BiH nastavi tim putem i privede preostale počinitelje koji su još na slobodi, jer je to ključno za proces pomirenja.
Maida Gočević, ministrica za europske poslove u vladi Crne Gore, izrazila je solidarnost s obiteljima žrtava genocida u Srebrenici u ime svoje zemlje. Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan, u svojoj video poruci, naglasio je kako Turska neće dopustiti da se genocid u Srebrenici zaboravi. Erdogan je također usporedio situaciju Palestinaca s onom srebreničkih Bošnjaka, kazavši kako će odgovorni za barbarstvo u Gazi odgovarati pred međunarodnom pravdom.
Zaključeno je kako je priznavanje i procesuiranje zločina jedini način da se krene naprijed, zaustavi širenje mržnje i spriječi daljnje podjele.
Majda Namačinski