U Hrvatskoj trenutno tek 99 tisuća ljudi ima puni radni staž od 40 godina, za što primaju oko 1.005 eura. S druge strane, vojska od 189 tisuća ljudi prima mirovine prema posebnim propisima, stvarajući sustav u kojem godine rada često vrijede manje od statusa ili političke funkcije.
Vrh piramide: Državni dužnosnici i akademici
Najveće povlaštene mirovine u državi uživa bivša politička elita.
-
Bivši ministri i zastupnici: Njih 685 prima prosječnih 2.380 eura. Za ovaj su iznos odradili svega 32 godine staža, što je manje od prosječnog radnika koji prima četiri puta nižu mirovinu.
-
Akademici HAZU-a: Skupina od 115 članova prima povlaštene mirovine od 2.063 eura, no uz poštenijih 41 godinu staža.
Apsurd braniteljskih prava: Povratak na rad kao kazna?
Statistika otkriva nevjerojatan podatak: branitelji koji su se nakon rata vratili raditi prošli su lošije od onih koji su išli izravno u mirovinu.
-
Branitelji po posebnim propisima: Njih 72,4 tisuće prima prosječnih 1.320 eura uz tek 18 godina staža. Među njima, preko 26 tisuća ljudi prima povlaštene mirovine veće od 1.500 eura.
-
Branitelji radnici: Oni koji su nastavili raditi i ostvarili 30 godina staža primaju prosječno svega 635 eura. Paradoksalno, njihov radni doprinos rezultirao je upola manjim primanjima.
Od NDH i NOR-a do vatrogasaca i glumaca
Skupina onih koji primaju povlaštene mirovine izuzetno je šarolika i obuhvaća sudionike svih ratova prošlog stoljeća, ali i specifične profesije:
Čak i bivši službenici saveznih tijela bivše SFRJ (njih 12) primaju povlaštene mirovine od 838 eura, što je značajno više od prosječne radničke mirovine u 2026. godini.
Sustav koji ne nagrađuje rad
Dok više od pola umirovljenika u Hrvatskoj preživljava s oko 503 eura (uz manje od 34 godine staža), povlaštene mirovine nastavljaju opterećivati sustav. Jaz je najočitiji u činjenici da inflacija od 3,4 % najteže pogađa upravo one koji su mirovinu stekli radom, dok povlaštene kategorije, zahvaljujući visokoj osnovici, lakše podnose ekonomske udare.
Nacionalnoplus